Početkom kolovoza prošle godine, jedna kuverta s nevjerojatnim restrikcijama stigla je u Bijelu kuću, piše Washington Post. Poslana iz sjedišta CIA-e, nosila je stroge upute da se smije otvoriti pred samo četvero ljudi - predsjednikom Obamom i troje njegovih najbližih pomoćnika. Unutra je bila obavještajna bomba. U kuverti je bilo detaljno obavještajno izvješće o izravnoj upletenosti Vladimira Putina u kampanji ometanja američkih predsjedničkih izbora.

Američki obavještajci presreli su Putinove specifične instrukcije kojima je naredio ciljeve takve kampanje - poraz ili barem nanošenje štete demokratskoj kandidatkinji Hillary Clinton te pomaganje Donaldu Trumpu u pobjedi na izborima.

Ruski napadi na američke izbore postajali su sve očitiji. Hakeri dobro povezani s ruskim obavještajnim službama su imali uvid u računalne mreže Demokratske stranke, ali i neke republikanske sustave, više od godine dana. Tijekom srpnja FBI je otvorio istragu u kontakte između ruskih dužnosnika i bliskih Trumpovih suradnika, a 22. srpnja je gotovo 20.000 emailova ukradenih sa servera demokratske stranke završilo je na stranicama WikiLeaksa.

Najviše razine američkih vlasti tek tada su po prvi put postale svjesne utjecaja ruskih hakera i ruskih planova za nadolazeće izbore. O osjetljivosti materijala najviše govori činjenica da je John Brennan, šef CIA-e, odlučio da je materijal toliko osjetljiv da ga nije stavio u dnevne izvještaje predsjedniku. Svi razgovori o ruskom utjecaju na izbore održavani su u najvišoj tajnosti, praktički jednako kao i pripreme za ubojstvo Osame bin Ladena.

Trebalo je vremena da i ostali dijelovi obavještajne zajednice prihvate zaključke CIA-e. A vrhuška Obaminog kabineta tek je u posljednjim tjednima njegovog mandata pristala izići u javnost s informacijama o ruskom uplitanju.

Međutim, nisu Obamini suradnici samo promatrali što im Rusi rade. Tajno su raspravljali o desecima mogućih odgovora i kažnjavanja ruskih vlasti. Raspravljali su o mogućim napadima na rusku infrastrukturu, objavi tajnih i sramotnih materijala o Putinu i sankcijama koje bi uništile rusko gospodarstvo.

Nakon nekoliko mjeseci raspravljanja i dogovaranja, Obama je odobrio dosta skroman paket mjera. Zatvorena su dva ruska kompleksa, protjerano je 35 diplomata i uveo je ekonomske sankcije toliko specifične da su ih mnogi prozvali čisto simboličkima. Odobrio je Obama i postavljanje zloćudnih programa u rusku infrastrukturu, prave digitalne, bombe koje bi mogli aktivirati po želji. Projekt je odobren u posljednjim tjednima Obaminog mandata i bio je tek u povojima kad je on napustio Bijelu kuću i predao ga na čuvanje Donaldu Trumpu. 

Washington Post tvrdi da je to bio jedan od najgorih zločina stoljeća, navodi kako lako su stručnjaci razotkrili izravne veze s Rusijom, a preko obavještajaca i direktno s Putinom. Ipak, zbog jako različitog pristupa Obame i Trumpa, vjeruje se da Rusi neće snositi bilo kakve konkretne posljedice utjecaja na američke izbore.

Najbliži Obamini suradnici brane takvu taktiku. Kažu da je kolovoz, kada su oni doznali za rusko uplitanje, već bilo prekasno da se zaustavi predaja svih onih mailova WikiLeaksu. Potpuno su uvjereni i da su izravna Obamina upozorenja, uključujući i jedno izravno Putinu, natjeralo Rusiju da zaustavi neke ambicioznije planove poput izravne sabotaže američkih glasačkih sustava.

Denis McDonough, šef Obaminog ureda, kaže da je tadašnji predsjednik ozbiljno shvatio rusko uplitanje i nazvao ga je napadom na srce američkog sustava. "Od samog početka radili smo na način da zaštitimo integritet glasanja. Bilo nam je važno ustanoviti točno što se dogodilo da se osiguramo da nam se takvo što ne bi opet dogodilo", kazao je McDonough.

Neki drugi službenici kažu da im je to bio najteži period u životu. Čini im se kao da nisu uradili ni približno dovoljno.

Podsjetimo, prozvanih 35 ruskih diplomata dobilo je 72 sata da napuste SAD s obrazloženjem da su se bavili obavještajnom aktivnošću koja nije u skladu s njihovim diplomatskim statusom. Dodatne sankcije koje su javno objavljene, a navodno pored njih postoje i mjere koje su zaštićene oznakom tajnosti, tiču se dviju ruskih tajnih službi, FSB-a i GRU-a te pojedinaca za koje SAD vjeruju da su radili kao hakeri u službi ruske vojne tajne službe GRU. Sveukupno, paket sankcija protiv Rusije koji je objavio predsjednik Obama bio je dotad najoštrija odmazda SAD-a za hakerske napade doživljene kao pokušaj narušavanja američke nacionalne sigurnosti. 

Američki State Department je objavio da je zatvorio i dvije ruske zgrade u Marylandu i u New Yorku, koje su Rusi navodno koristili za obavještajni rad. Na temelju izvješća CIA-e, Obamina administracija vjeruje da je Rusija, pod vodstvom predsjednika Vladimira Putina, organizirala hakerske napade na dužnosnike Demokratske stranke u SAD-u kako bi se domogla informacija koje bi diskreditirale Hillary Clinton i pomogle Trumpu da pobijedi na izborima. "Osim što ćemo držati Rusiju odgovornom za ono što je učinila, SAD i naši prijatelji diljem svijeta trebali bi surađivati u oponiranju naporima Rusije da podriva ustaljene međunarodne norme ponašanja i utječe na demokratsku vladavinu", poručio je predsjednik Obama. 

Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Moskvi, kaže da to nije bila adekvatna kazna. "Rusija je narušila naš suverenitet, upleli su se u izbor našeg predsjednika. Kremlj je trebao platiti znatno višu cijenu za taj napad.. Američki zakonodavci trebaju razmotriti nove aktivnosti da spriječe buduće ruske intervencije", rekao je McFaul.

CIA-ino otkriće dogodilo se u vrijeme kada je Trump već osigurao nominaciju Republikanske stranke, ali sve ankete su prognozirale da će Hillary Clinton nastaviti demokratsku vlast u Bijeloj kući. Obama je očekivao da će za nekoliko mjeseci predati vlast nekadašnjoj kolegici.

A same informacije o Putinu bile su nevjerojatne. Bilo je nevjerojatno i da su uopće uspjeli dobiti neke informacije, a dio njih je Washington Post odlučio čuvati u tajnosti na molbu američkih vlasti. 

Obamina politika tijekom svih godina njegova mandata mogla bi se svesti na jednu jedinu rečenicu: "Nemoj pogoršati stvari". Vjerojatno je i zbog te filozofije odlučio u maksimalnoj tajnosti provoditi sve planove odgovaranja na rusko uplitanje u američke izbore. Najveća briga im je bila da će isprovocirati još gore rusko uplitanje. Brinuli su se i da će već napeta kampanja postati još gora zato što je još u kolovozu Trump govorio da će izbori biti namješteni. 

Prije svog godišnjeg, Obama je tražio od najpovjerljivijih pomoćnika da istraže mogućnosti provođenja tri plana. Prvo je potrebno istražiti točnu rusku ulogu i njihove namjere, zatim treba vidjeti kako osigurati računalne sustave glasanje i na kraju je potrebno tražiti podršku obiju stranaka za javnu osudu Moskve.

Na svakom koraku su nailazili na otpor. Usprkos CIA-inim obavještajnim izvještajima, druge agencije nisu bile tako spremne osuditi Putinov utjecaj. Možda i najveća prepreka bila je činjenica da su neke od ključnih podataka o Rusima dobili od druge države.

John Brennan, šef CIA-e, pokušao je organizirati sastanke sa šefovima stranaka, ali neki republikanski političari nisu bili tako spremni na razgovor. Tek početkom rujna uspio je razgovarati sa šefovima obiju stranaka u oba doma američkog parlamenta.

Obamin savjetnik za domovinsku sigurnost, Jeh Johnson, pokušao je pomoći saveznim državama u podizanju sigurnosti računalnih sustava, ali i tu je bilo otpora. Otvoreno im je ponudio jednake resurse kakve imaju samo financijske mreže i kompanije koje rade za saveznu vlast. Brian Kemp, republikanski glavni tajnik Georgije, iskoristio je taj poziv kako bi optužio Johnsona da se upliće u državne poslove. "Mislim da je to bio politički motiviran postupak bivših vlasti", rekao je Kemp u nedavnom razgovoru.

Bijela kuća okrenula se Kongresu za pomoć, kad su već naišli na odbijenicu državnih vlasti. Republikanci su i tamo odbijali surađivati, predsjednik republikanskog stranačkog kluba Mitch McConnell čak je izrazio skepsu da obavještajni izvještaji doista podupiru tvrdnje Bijele kuće. Demokrati su bili šokirani republikanskim opstrukcijama, a iznenadila ih je i Obamino pristajanje na takve političke ucjene.

Krajem rujna su sve američke obavještajne agencije složile se s tvrdnjom da su Rusi upleteni u američke izbore i to pod izravnom Putinovom direktivom. Ipak, Obama je bio jako oprezan čak i tu, pa su u izjavi objavljenoj u listopadu rekli samo da su najviši ruski dužnosnici upoznati s ruskim upadima u razne računalne sustave. 

Priopćenje za javnost objavljeno je oko 15:30 da iskoristi ciklus vijesti, ali uskoro je ugušeno u moru drugih vijesti. Pola sata kasnije objavljena je ona snimka gdje se Trump hvali zlostavljanjem žena, a već u 16:30 je WikiLeaks objavio prvi dio e-mailova ukradenih s računa Johna Podeste, šefa Clintoničine kampanje. 

Izbori su došli i prošli, a u dubokoj tajnosti nastavljen je rad na adekvatnom odgovoru na rusko uplitanje. Isprva je bilo razgovora o nevjerojatno ambicioznim operacijama. Razgovaralo se o opsežnim sankcijama na čitave sektore ruskog gospodarstva, pričalo se o računalnim napadima na ruske mreže, a jedan dužnosnik je neslužbeno predložio slanje nosača zrakoplova u Baltičko more.

Prije izbora, živeći u uvjerenju da će Clintonica preuzeti Bijelu kuću, nisu ni bili pod prevelikim pritiskom da povuku neke konkretne poteze. Upozoravali su Ruse, ali nisu se odlučili na bilo kakve sankcije. Posljednjeg dana listopada iskoristili su svoje posljednje oružje. Famoznim crvenim telefonom, izravnom vezom Kremlja i Bijele kuće uspostavljenom za sprječavanje nuklearnog rata, poslano je Putinu upozorenje da će bilo kakvo uplitanje biti neprihvatljivo. Rusija je potvrdila primitak poruke, ali tek nakon izbora su rekli da nisu krivi za bilo što.

Nakon izbora na vidjelo polako izlazi i priča o raznim Obaminim planovima koji tek sad dolaze na naplatu. Američki hakeri ušli su u kritične ruske računalne sustave i tamo su, navodno, skrili programe koje mogu aktivirati po želji. U kojoj fazi su ti planovi, nije poznato, ali svi kažu da je dovoljno da se obavještajci odluče aktivirati te programe. Trump zasad ne pokazuje neku želju da zaustavi te program.