U svijetu koji se suočava s rekordnim brojem sukoba od Drugog svjetskog rata, najnoviji Globalni indeks mira (GPI) za 2025. godinu donosi zabrinjavajuće, ali i ohrabrujuće vijesti. Dok globalna razina mira opada, Island je ponovno, 17. godinu zaredom, proglašen najmirnijom zemljom na svijetu. Hrvatska se također nalazi visoko na ljestvici, zauzevši impresivno 19. mjesto i potvrdivši status vrlo sigurne države.

Izvješće, koje objavljuje Institut za ekonomiju i mir (IEP), predstavlja najopsežniju analizu miroljubivosti, rangirajući 163 države i teritorija koji obuhvaćaju 99,7 posto svjetske populacije. Koristeći 23 pokazatelja, indeks mjeri stanje mira u tri ključne domene: razinu društvene sigurnosti, opseg domaćih i međunarodnih sukoba te stupanj militarizacije.

Svijet na prekretnici

Globalna slika nije optimistična. Izvješće za 2025. otkriva da se svijet nalazi na prekretnici, s rizikom od porasta velikih sukoba. Trenutačno je aktivno 56 sukoba, najviše od završetka Drugog svjetskog rata. Ti sukobi postaju sve više internacionalizirani, s 92 zemlje uključenima u konflikte izvan svojih granica.

Čak 97 zemalja zabilježilo je pad u miroljubivosti, što je više nego ijedne godine od početka mjerenja 2008. Glavni pokretači ovog negativnog trenda bili su sukobi u Gazi i Ukrajini, koji su doveli do 162.000 smrtnih slučajeva u 2023. godini.

Militarizacija je zabilježila najveće godišnje pogoršanje od početka indeksa, sa 108 zemalja koje su postale militariziranje. Ekonomska cijena nasilja porasla je na vrtoglavih 19,1 bilijuna dolara u 2023., što čini 13,5 posto globalnog BDP-a.

Islandska formula za mir

Dok se svijet bori s nestabilnošću, Island ostaje svjetionik mira. Ova nordijska nacija s manje od 400.000 stanovnika predvodi ljestvicu u sve tri domene. Njihov uspjeh leži u kombinaciji niske stope kriminala, visokog povjerenja u institucije, izostanka stajaće vojske i snažne društvene kohezije.

Stanovnici osjećaj sigurnosti doživljavaju kao dio svakodnevice.

- Dok teški vremenski uvjeti, pogotovo zimi, možda ne stvaraju uvijek osjećaj sigurnosti, zajednica to čini. Možete šetati sami noću bez brige; vidjet ćete bebe kako mirno spavaju u kolicima ispred kafića dok su im roditelji unutra, a lokalna policija ne nosi oružje - ispričala je za BBC Inga Rós Antoníusdóttir, rođena Islanđanka.

Osim Islanda, na samom vrhu ljestvice nalaze se Irska, Novi Zeland, Austrija i Švicarska. Europa je i dalje najmirnija regija svijeta, s osam od deset najmirnijih zemalja.

Hrvatska u društvu najsigurnijih

Hrvatska je u najnovijem izvješću zauzela visoko 19. mjesto, s ocjenom 'visokog stanja mira'. Iako je to blagi pad za jedno mjesto u odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska je i dalje ispred razvijenih zemalja poput Njemačke (20.), Ujedinjenog Kraljevstva (30.) i Francuske (74.). Ovaj rezultat potvrđuje da je Hrvatska stabilna i sigurna zemlja s niskom razinom unutarnjih sukoba i kriminala.

Zašto su SAD tako nisko?

U oštrom kontrastu s vrhom ljestvice, Sjedinjene Američke Države nalaze se na zabrinjavajućem 128. mjestu, ispod Hondurasa, Bangladeša i Ugande. Glavni razlozi za ovako loš plasman su visoka razina militarizacije, umiješanost u vanjske sukobe, visoka stopa ubojstava i nasilnog kriminala te politička nestabilnost.

SAD godišnje troši najviše na svijetu na vojsku, a napetosti u odnosima sa susjedima, poput trgovinskih sporova s Kanadom i Meksikom, dodatno su pogoršale rezultat. Gunnar Rúnar Sveinbjörnsson, glasnogovornik policije u Reykjaviku, komentirao je američki problem s oružanim nasiljem.

- To je jednostavno ludilo. Ne možemo shvatiti zašto se to ne zaustavlja i zašto se nešto ne poduzima - rekao je za NBC News.