Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ukinulo je odluku suca istrage i odblokiralo imovinu osumnjičenima u aferi Agrokor. 

Odvjetnica Ivice Todorića Jadranka Sloković rekla nam je da se ta odluka odnosi i na njezinog klijenta. 

Podsjećamo, prvotno je na zahtjev tužiteljstva bila blokirana imovina samo vlasniku Agrokora Ivici Todoriću, budući da iz rješenja o 
provođenju istrage proizlazi da je samo on zaradio izvlačeći novac iz koncerna. Ivici Todoriću su, podsjećamo, blokirali brojne bankovne račune, dio Kulmerovih dvora, lovište, obiteljsko imanje….

No naknadno je izvanredna uprava Agrokora zatražila da se blokira imovina i ostalim članovima njegove uprave protiv kojih je pokrenuta istraga kao i Todorićevoj kćeri Ivi Balent, koja nije osumnjičena. Agrokor tvrdi da je oštećen za iznos od 1,6 milijardi kuna, a blokirana imovina pokrivala je tek petinu tog iznosa. 

Na odluku o deblokadi imovine sud se odlučio smatrajući kako u rješenju o blokadi "nisu izneseni valjani razlozi o odlučnim činjenicama, a oni koji su izneseni su nejasni i u znatnoj mjeri proturječni." Stoga je izvanraspravno vijeće vratilo sucu istrage predmet na ponovno odlučivanje. Vijeće inzistira da sudac istrage utvrdi postoji li doista potraživanje koncerna prema svim okrivljenima u postupku kao i da utvrdi imaju li doista namjeru svoju imovinu skrivati pred istražiteljima, zbog čega bi je bilo nužno do podizanja optužnice zamrznuti.

Naime, Ljerka Puljić, bivša dopredsjednica Agrokora, Damir Kuštrak, član Todorićeve uprave koji još radi u Agrokoru, i bivši revizor Olivio Discordia već su uspjeli prodati ili prepisati na druge dio svoje imovine, dok je bivši direktor financija u Agrokoru Tomislav Lučić pokušao prebaciti na drugu osobu 100.000 svojih obveznica.  

Iva Balent u svojoj žalbi posebno je istakla kako se predložena mjera niti nije mogla prema njoj izreći imajući u vidu da ona nije okrivljenica u ovom kaznenom postupku. Odštetni zahtjev u kaznenom postupku može se podnijeti samo protiv osobe koja je predmetom kaznenog postupka kao  počinitelj kaznenog djela bilo da je riječ o osumnjičeniku, okrivljeniku ili optuženiku.
Odatle slijedi da se odštetni zahtjev u kaznenom postupku ne može podnijeti protiv trećih osoba, neovisno o tome da li postoji vjerojatnost da je okrivljenik imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelo prenio u korist trećih osoba, ili ju je već samim kaznenim djelom pribavio trećoj osobi.

Prema trećim osobama oštećenici mogu ustati zasebnim parnicama, u zasebnim postupcima, gdje eventualno mogu pobijati i pravne radnje koje su okrivljenici poduzeli u korist trećih osoba, ali to ne mogu učiniti u kaznenom postupku. Stoga u kaznenom postupku ni nema mjesta donošenju privremene mjere radi osiguranja odštetnih zahtjeva protiv trećih fizičkih i pravnih osoba.