Kandidati i kandidatkinje za kancelarsku funkciju potvrđeni su na stranačkim kongresima,izborni programi usvojeni, planiraju se nastupi tijekom kampanje, a ton u politici postao je oštriji: u Njemačkoj je započela užarena faza uoči prijevremenih izbora za Bundestag 23. veljače. Nakon neslavnog kraja tzv. semafor-koalicije koju su činili socijaldemokrati (SPD), Zeleni i liberali (FDP), hitno su raspisani novi izbori. Ostalo je samo šest tjedana kandidatima i strankama da se predstave biračima, piše Deutsche Welle.

Kad bi se novi Bundestag birao već sada, omjer snaga u Berlinu značajno bi se promijenio. To pokazuju rezultati istraživanja javnog servisa ARD Deutschlandtrend, za koje je institut za istraživanje javnog mnijenja Infratest Dimap od 6. do 8. siječnja anketirao reprezentativni uzorak od 1.323 birača u Njemačkoj.

KRIZA U NJEMAČKOJ Štrajk radnika Volkswagena: Tisuću auta u zaostatku bit će kompanija samo danas

Demokršćani iz CDU-a i CSU-a, koji zajednički nastupaju kao Unija CDU/CSU i trenutno su najjača oporbena snaga, izgubile su dva postotna boda u usporedbi s posljednjim istraživanjem prije nekoliko tjedana, no s 31 posto glasova i dalje bi uvjerljivo bile na prvom mjestu. Alternativa za Njemačku (AfD), stranka koja se u nekim dijelovima smatra desno radikalnom, zauzela bi drugo mjesto s 20 posto. SPD, stranka iz koje trenutno dolazi kancelar, bila bi treća s 15 posto, tek nešto ispred Zelenih s 14 posto.

Novonastala stranka koja se odvojila od stranke Ljevica, Savez Sahra Wagenknecht(BSW), s pet posto ima šanse za ulazak u parlament. FDP i Ljevica prema ovom ispitivanju, ne bi prešle izborni prag, obje bi imale po četiri posto glasova.

Nikada toliko nezadovoljstva

Kandidati stranaka za kancelara u Deutschlandtrendu ocijenjeni su pretežno kritički. Niti jedan od njih nema više pozitivnih nego negativnih ocjena. Ovo je presedan od kada Infratest Dimap prati izbore za Bundestag od 1998. godine.

Iako bi 31 posto birača glasalo za Uniju CDU/CSU, samo je 25 posto zadovoljno demokršćanskim kandidatom za kancelara Friedrichom Merzom. Kod Zelenih je situacija obrnuta: 14 posto podržava stranku, dok je 28 posto zadovoljno kandidatom Robertom Habeckom.

Otprilike svaki peti ispitanik zadovoljan je stranačkim kancelarskim kandidatima Alice Weidel (AfD), Christianom Lindnerom (FDP), Sahrom Wagenknecht i Olafom Scholzom (SPD). Aktualni kancelar i vodeći kandidat SPD-a, Olaf Scholz, dobio je najviše negativnih ocjena: 77 posto ispitanika loše ocjenjuje njega i njegov rad.

Migracija i gospodarstvo kao ključni problemi

Od osobnog sastava stranaka, važnije za ishod izbora bit će percepcija građana o aktualnoj situaciji i kome vjeruju da može riješiti te probleme.

Na pitanje koji su najvažniji problemi koje bi politika trebala rješavati nakon izbora, 37 posto ispitanika navodi priljev izbjeglica i useljavanje, dok trećina ukazuje na stanje gospodarstva. Otprilike svakog sedmog brine ukupna krizna vanjskopolitička situacija. Zaštitu okoliša i klime navodi 13 posto ispitanika, dok 11 posto ističe socijalne probleme.

OTKAZI U GIGANTU Cijela Njemačka sa zebnjom gleda u Volkswagen: 'Onda smo mi na redu...'

Teme poput obrazovanja, unutarnje sigurnosti, mirovinskog sustava, inflacije i medicinske skrbi važnima smatra tek između šest i osam posto ispitanika.

Kako oživjeti gospodarstvo?

Stranke predlažu različite mjere za rješavanje problema njemačkog gospodarstva. Prema Deutschlandtrendu, podršku uživaju prijedlozi koji idu u korist radnicima. Uvođenje neoporezivih dodataka za prekovremeni rad podržava 78 posto ispitanika, dok bi povećanje minimalne plaće na 15 eura podržalo 67 posto.

Kada je riječ o poboljšanju uvjeta za poduzeća, državne investicijske potpore podržava 71 posto ispitanika, dok snižavanje poreza za tvrtke podržava 53 posto. Ublažavanje klimatskih regulacija, poput ukidanja CO2 poreza, podržava gotovo polovica ispitanika, dok značajan broj podržava državne poticaje za kupnju njemačkih električnih automobila.

Ponovno uspostavljanje njemačko-ruskih gospodarskih odnosa ukidanjem sankcija Rusiji u ovom trenutku smatra lošim 61 posto ispitanika.

Kako želimo zajedno živjeti?

SPD u kampanji prije svega poziva na veće jedinstvo u Njemačkoj. No, kakvo je trenutno stanje u društvu? Unatoč raznim krizama, ljudi u svom privatnom okruženju doživljavaju snažan osjećaj zajedništva. U obiteljima, među prijateljima, poznanicima te na radnim mjestima većina ispitanika svjedoči dobrim međusobnim odnosima.

U javnom prostoru, situacija nije tako pozitivna. Polovica ispitanika međusobne odnose u trgovinama ili prometu doživljava negativno. Glavni razlozi, prema mišljenju Nijemaca, leže u socijalnim i kulturnim razlikama te financijskim brigama i krizama koje dodatno opterećuju zajednički život.