Hrvatska još bruji o putu predsjednice u Sjedinjene Američke Države, no u javnost ne izlaze nikakvi novi detalji.

Naime još se ne zna s kojim se točno ljudima iz moguće Trumpove administracije Kolinda Grabar Kitarović sastala (poznati su samo senator Marco Rubio i Damon M. Wilson iz Atlantic Councila, koji su sami na Twitteru objavili fotografiju s našom predsjednicom), no to će najvjerojatnije otkriti Povjerenstvo za sukob interesa, kojem predsjednica mora predočiti detaljne podatke o svom putovanju. 

Ipak, Express je uspio doznati da je susret s Damonom M. Wilsonom iz Atlantic Councila od velike važnosti ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu Europu. 

Riječ je, naime, o stvarnom lobistu koji može utjecati na kreiranje neke nove karte svijeta, čovjeku koji je bio dio Busheve administracije, a, kako doznajemo, bit će jedan od značajnijih ljudi u Trumpovoj administraciji. 

Bio je i glavni operativac američke ambasade u Bagdadu te tajnik u NATO-u. O njemu je za Express ekskluzivno progovorila i predsjednica.

"Damona poznajem još iz vremena administracije Georga Busha, kad je kao osvjedočeni prijatelj Hrvatske puno pomogao u procesu ulaska Hrvatske u NATO, posebno u prilici brze ratifikacije protokola o pristupanju u američkom Senatu. Kroz sve ove godine vrlo usko surađujemo, posebno i stoga što je moja prethodna dužnost pomoćnice glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju uključivala blisku suradnju s, kazala bih, najrenomiranijom i najsnažnijom nevladinom institucijom koja promiče transatlantsko prijateljstvo, ali i rješavanje niza drugih pitanja mira, sigurnosti i stabilnosti. Damon Wilson je i jedan od najcjenjenijih javnih osoba u washingtonskim političkim i diplomatskim krugovima, čije se mišljenje cijeni i s pozornošću sluša u političkim i drugim krugovima. Iznimno sposoban i spretan te uvijek susretljiv. Iznimno dobro poznaje problematiku jugoistoka Europe i tu možemo očekivati i njegov snažniji angažman. Uz bivšeg savjetnika za nacionalnu sigurnost, Jima Jonesa, jedan je od naših najbližih suradnika u osmišljavanju i razvoju konkretnih projekata usmjerenih posebice na izgradnju infrastrukture na prostoru Inicijative triju mora, koja bi trebala ne samo povezati ovaj prostor nego i izravno utjecati na konkurentnost našega gospodarstva, energetsku neovisnost te pozicioniranje i razvoj jadranskih luka i cijele Hrvatske kao gatewaya/vrata za ulazak na prostor srednje i istočne, pa i dijelova zapadne Europe", rekla je za Express predsjednica RH.

Što je zapravo projekt tri mora (Jadran- Baltik- Crno more)? Iako donekle nezapaženo prolazi u javnosti, riječ o važnoj uspravnici koju podržavaju članice Višegradske skupine i koja će, ako se kojim slučajem ne održi EU, sigurno biti jedan od prijedloga za tri nove državne unije u kojoj bi svoje mjesto imala i Hrvatska.

Projekt Uspravnice Jadran – Baltik – Crno more predstavila je predsjednica još krajem rujna 2015 godine u New Yorku, nastavio ju je razvijati poljski predsjednik Adrzej Duda i danas postoji mogućnost stvaranja jakog saveza država koji bi mogao uskoro doći u top pet svjetskih država. 

Prošlo ljeto je u Dubrovniku održan sastanak o toj inicijativi (dva glavna zagovornika su Kolinda Grabar Kitarović i poljski predsjednik Adrzej Duda), a novi će, kako saznaje Express, biti ovog ljeta u Poljskoj.

Inicijativa triju mora za hrvatsku predsjednicu predstavlja autentičnu srednju Europu.

Povezivanje sjevera i juga zapravo jest srž inicijative koju mnogi doživljavaju kao svojevrsni antiruski bedem na istoku Europe, pa ne čudi američka podrška. 

No isto tako neki je doživljaju i kao projekt kontra Europske unije. S Pantovčaka to, pak, negiraju, ističući kako je taj projekt za Europsku uniju, a ne protiv nje. Ovdje nije riječ toliko o političkoj inicijativi koliko o gospodarskoj i energetskoj - kažu s Pantovčaka. 

Ipak, ako se malo dublje zagrebe, nije lako zaključiti da je (s obzirom da je glavni inicijator Poljska), možda glavni razlog geostrateški.

Naime, Poljska se, kako govore neki analitičari, mora zaštititi s istoka od Rusije, ali i od Njemačke, i zbog toga želi ojačati istočno krilo NATO-a. Bez obzira što se drži da Inicijativa tri mora nije politička, politika je tu, baš kao i u svemu, ključna.

Analitičari ističu da Njemačka svesrdno ne podržava ovu uspravnicu, pa tako ni to da se Hrvatska okrene Baltiku jer se sama Njemačka želi vratiti kao velesila uspostavom koridora Berlin- Istanbul. 

A tu zapravo dolazimo i do pitanja podržava li Vlada RH ovu inicijativu. Teško je odgovoriti na ovo pitanje jer se premijer Plenković nije javno o tome izjašnjavao iako je više nego jasno da je njegova politika definitivno politika Europske unije, a prema Višegradskoj skupini, koju čine Slovačka, Mađarska, Poljska i Češka, nije imao neko osobito mišljenje. 

Dalo se to naslutiti još i u kampanji za predsjednika HDZ-a, kad je za HRT rekao da se Europska komisija najbolje brine za male i srednje države te kako trebamo iznjedriti lidere koji će dalje graditi europski projekt i da Hrvatska treba zauzeti snažnu proeuropsku orijentaciju. 

Bivši šef HDZ-a Tomislav Karamarko svesrdno je podržavao Višegradsku skupinu i hrvatsku aktivnost unutar te skupine, a dan danas to isto podržava cijelo desno krilo HDZ-a. U intervjuima je pred parlamentarne izbore 2015. govorio:

- Jasno se zna HDZ-ova orijentacija - Njemačka, Višegradska skupina, SAD, Izrael.

"No čini mi se da je predsjednik stranke Andrej Plenković nezainteresiran za to", rekao nam je sugovornik iz takozvanog desnoga krila HDZ-a.

"Koliko je desnim aktivistima koji su bliski Zlatku Hasanbegoviću ili Bruni Esih draga ideja da se Hrvatska priključi Višegradskoj skupini, najbolje dokazuje to što na društvenim mrežama neki od njih dijele kartu Unije koja uključuje Hrvatsku, Mađarsku. Češku, Slovačku i Poljsku. Uz svaku od zemalja spomenute su i vrijednosti tih zemalja pa tako Hrvatsku simbolizira vjera. Nekako mi se čini da premijer Plenković nije baš za takvu Uniju - govori nam naš sugovornik te napominje da je mađarski ministar vanjskih poslova Tibor Navracsics još je 2014. iznio ideju kako bi se Hrvatska i Slovenija trebale pridružiti Višegradskoj skupini, ali to je ostalo samo na tome. 

Tad je predsjednik bio Ivo Josipović, a premijer Zoran Milanović, pa je taj poziv prošao bez nekog značenja. 

Kad predsjednica postaje Kolinda Grabar Kitarović, opet se počinje govoriti o značenju Višegradske skupine za Hrvatsku. 

Ipak, predsjednica za takvo što treba imati podršku Vlade, a za sada se čini da se premijer Plenković želi prije distancirati od te skupine nego je zagovarati.

Stoga ostaje Inicijativa tri mora, koja ima iznimnu američku podršku. Doduše, pitanje je kako će se prema njoj odrediti Trumpova administracija, a jedino što možemo jest nagađati da će je podržati s obzirom na činjenicu da je podržava Atlantic Council i čovjek koji bi trebao biti dio Trumpova tima, Damon M. Wilson.

Vlatko Cvrtila, naš stručnjak za sigurnost, smatra kako ova inicijativa nije nova stvar.

"Ona ima konkretne sadržaje, ti sadržaji su prvenstveno energetski i tu bi Republika Hrvatska mogla profitirati, međutim, to ona ne može sama riješiti nego postoji niz drugih faktora koji su vezani uz geopolitičke interese koji bi to eventualno mogli realizirati. Čuli smo da su Sjedinjene Američke Države zainteresirane kako bi ograničile ruski utjecaj u srednjoj Europi, posebice na toj vertikali", rekao je Cvrtila.

U vremenu koje je definitivno neizvjesno, kako za Europsku uniju tako i za svijet općenito, spomenuti savezi imaju svoju opću političku, gospodarsku i energetsku i ideološku komponentu.

I jedan od njih mogao biti kad-tad biti na stolu kad se bude krojila nova karta svijeta. A Hrvatska bi se, stoga, na vrijeme trebala izboriti za svoje mjesto.