Početkom veljače, zaposlenici Washington Posta, jedne od najuglednijih medijskih kuća na svijetu, primili su kratak email s uputom da ostanu raditi od kuće i prisustvuju hitnom online sastanku. Svi su znali što slijedi, no nitko nije bio spreman na razmjere pokolja koji će uslijediti. U onome što je bivši glavni urednik Marty Baron nazvao "jednim od najmračnijih dana u povijesti", vlasnik Jeff Bezos proveo je brutalnu čistku, otpustivši više od 300 novinara i urednika, odnosno trećinu cjelokupne redakcije.

Legendarna sportska rubrika je ugašena, odjel za knjige je nestao, a dopisništva diljem svijeta, uključujući cijeli tim za Bliski istok, jednostavno su izbrisana. Bio je to potez koji je šokirao američku i svjetsku javnost te postavio zastrašujuće pitanje: ako ni Washington Post pod okriljem jednog od najbogatijih ljudi svijeta nije siguran, tko jest?

Kada je osnivač Amazona Jeff Bezos 2013. godine za 250 milijuna dolara kupio Washington Post, obećao je "novu zlatnu eru". U redakciju koja je godinama patila od rezova i neizvjesnosti unio je financijsku stabilnost i tehnološku viziju. Novac je tekao u potocima, zapošljavali su se vrhunski novinari, a pod uredničkom palicom Martyja Barona list je osvojio deset Pulitzerovih nagrada i postao ključni korektiv vlasti, posebice tijekom prvog mandata Donalda Trumpa. Bezos je tada hrabro stajao iza svojih novinara, usprkos Trumpovim napadima koji su prijetili i njegovim drugim poslovima, poput Amazonovih ugovora s Pentagonom. Na zgradu je ponosno postavio slogan "Demokracija umire u tami".

Danas od te vizije nije ostalo gotovo ništa. Godinama kasnije, slika je potpuno drugačija. List je u 2024. zabilježio gubitak od stotinu milijuna dolara, a sličan trend nastavio se i u 2025. godini. Iako su takvi gubici za Bezosa, čije se bogatstvo procjenjuje na gotovo 250 milijardi dolara, praktički beznačajni, njegova spremnost da financira novinarstvo očito je presušila. U jeku glasina o otkazima, novinari su ga putem društvenih mreža očajnički molili da intervenira pod hashtagom #SaveThePost. Bezos je ostao nijem. Njegova šutnja bila je glasnija od bilo kakve izjave, pogotovo jer se događala dok je sa suprugom Lauren Sánchez uživao na pariškom Tjednu visoke mode.

Cijena dodvoravanja Trumpu

Ključni trenutak koji je doveo do sloma dogodio se uoči predsjedničkih izbora 2024. godine. Suprotno dugogodišnjoj tradiciji i pripremama uredništva, Jeff Bezos osobno je intervenirao i zaustavio objavu planirane podrške (endorsement) demokratskoj kandidatkinji Kamali Harris. Taj "kukavički potez", kako ga je nazvao bivši urednik Baron, izazvao je bijes lojalnih čitatelja. U tjednima nakon te odluke, više od 250.000 ljudi otkazalo je svoju digitalnu pretplatu. Bio je to masovni egzodus koji je poslao jasnu poruku - publika Washington Posta nije željela čitati novine koje se dodvoravaju Donaldu Trumpu.

DEMOKRACIJA UMIRE U TAMI Bezos kleči pred Trumpom, karikatura koja je zatresla Washington Post. Nisu je objavili

Bezosov zaokret postao je još očitiji. Ubrzo je proglasio novu uređivačku politiku stranice s komentarima, usmjerivši je na "osobne slobode i slobodno tržište", što je u praksi značilo drastičan zaokret udesno i micanje liberalnih kolumnista. U međuvremenu, njegov odnos s Trumpom postao je sve topliji. Večere u Mar-a-Lagu i Amazonov ugovor vrijedan 40 milijuna dolara za licenciranje dokumentarca o Melaniji Trump samo su potvrdili sumnje da je Bezos odlučio žrtvovati novinarski integritet radi zaštite svojih poslovnih interesa.

Posljedice ovih odluka najteže su osjetili oni na terenu. Dok su menadžeri govorili o "strateškom resetu", dopisnica iz Ukrajine saznala je da je dobila otkaz usred ratne zone. Cijeli tim s Bliskog istoka, uključujući šefa dopisništva u Kairu, otpušten je jednim emailom. No, najgora je sudbina zadesila lokalne suradnike - takozvane fiksere, prevoditelje i honorarce u Ukrajini i drugim kriznim žarištima. Mnogima od njih, ljudima koji su riskirali živote kako bi novinarima Posta omogućili siguran rad i pristup informacijama, plaćanja su mjesecima kasnila ili su u potpunosti obustavljena.

Službeno objašnjenje bilo je da se radi o "administrativnim problemima" zbog restrukturiranja. No, za ljude na terenu to je bila izdaja. U zemlji čija je ekonomija razorena ratom, povlačenje velikog medija poput Washington Posta ne znači samo gubitak prihoda, već i gubitak zaštite koju im je taj brend pružao. Ostavljeni su na cjedilu, bez novca i podrške, u najopasnijim uvjetima na svijetu.

Što stoji iza svega?

Iza brutalnih rezova krije se priča o poslovnom neuspjehu i slomu vizije. Za razliku od svog glavnog konkurenta, The New York Timesa, koji je uspješno diverzificirao prihode kroz igre, aplikacije za kuhanje i preporuke proizvoda te dosegao gotovo 13 milijuna pretplatnika, Washington Post ostao je previše ovisan o političkim vijestima.

zaoštravanje Trump New York Times proglasio neprijateljem naroda

Kada je "Trumpov efekt", koji je godinama privlačio čitatelje, počeo slabiti, a Bezosove odluke otjerale lojalnu publiku, model se urušio. Dodatni udarac zadao je nagli razvoj umjetne inteligencije, koja je preuzela značajan dio prometa s tražilica, nekoć ključnog izvora novih čitatelja.

Izvršni urednik Matt Murray priznao je da je list "previše ukorijenjen u eri printa" i da se "prečesto obraća samo jednom dijelu publike". Sada, s drastično smanjenom redakcijom i uništenim ključnim odjelima, pitanje je kome će se uopće moći obraćati.