Ovo je konačna lista onih koji su osvojili mandate, ali moguće je da se nutar stranaka ili koalicija dogovore za zamjenu kao što se najavljuje u Živom zidu gdje je Sinčić osvojio najviše preferencijalnih glasova, a trebao bi ga zamijeniti Tihomir Lukanić
Karlo Ressler
Mladi 29-godišnji savjetnik i bliski suradnik premijera i šefa HDZ-a Karlo Ressler ulazi u EU parlament kao prvoplasirani HDZ-ovac s osvojenih 52.095 preferencijskih glasova. Iako je prvo u igri za nositeljicu liste HDZ-a bila ministrica Gabrijela Žalac, nakon afera s prometnom nesrećom i isteklom vozačkom dozvolom, Plenković se odlučio kao nositelja promovirati mladog Resslera. Slogan "Hrvatska za generacije" i lista sastavljena od polovice mladih kandidata postala je moto HDZ-ove liste. Karlo Ressler u medijskim je istupima naglašavao kako je iduća bitka ona za veće plaće koja bi mlade ljude i mlade obitelji trebala odvratiti od iseljavanja. Ressler je posinak Vladimira Šeksa, uskoro bi trebao postati i doktor znanosti.
Dubravka Šuica
Dubravka Šuica kao drugoplasirana na listi HDZ-a, i uz Resslera jedina koja je osvojila i preferencijski glas, ponovno ulazi u EU parlament. Šuica je tijekom pet godina mandata ostala upamćena po kampanji protiv raka, a prometnula se u jednu od najodanijih Plenkovićevih suradnica. Nije bilo nikakve dvojbe da će se Šuica ponovno naći na listi HDZ-a, a njen moto bio je da će iz mladih kandidata na listi HDZ-a crpiti snagu. Šuica se tijekom kampanje nekoliko puta proslavila svojim izjavama, pa je tako za jednu televiziju rekla da nema većih Hrvata i katolika od kandidata s HDZ-ove liste. Vodila je HDZ-ov plavi tim, a Ressler tzv. zeleni tim, i obišli su cijelu Hrvatsku.
Tomislav Sokol
Tomislav Sokol relativno je do kampanje za euroizbore bio nepoznat član HDZ-a kojeg je Plenkovićevo vodstvo uoči euroizbora počelo promovirati kroz medijske nastupe. Sokol je, uz Sunčanu Glavak, najposlušnije zastupao i branio sve HDZ-ove poteze, pa se i prije objave liste moglo zaključiti da će baš on biti jedan od kandidata na HDZ-ovoj listi. Sokola je formalno za HDZ-ovu eurolistu kandidirao zgrabački HDZ, jednako kao i Resslera i Nikolinu Brnjac. Sokol je osvojio u postotoku malo preferencijskih glasova, ali u apsolutnoj brojci 4518 glasova. Međutim, to je opet više od broja preferencijskih glasova koje su kao kandidati na parlamentarnim izborima osvojili neki HDZ-ovi ministri ili predsjednik Sabora.
Željana Zovko
Željana Zovko i dosad je bila eurozastupnica, a u EU parlament je ušla kao zamjena kada su se iz Bruxellesa u Hrvatsku vratili Andrej Plenković i Davor Ivo Stier. Bila je zamjena Plenkoviću u EU parlamentu, a kandidatkinja je HDZ-a BiH-a. Zovko je bila veleposlanica Bosne i Hetcegovien u Italiji. HDZ je ovaj put poštivao žensku kvotu, pa je na prolazna mjesta postavio žene. Zovko je profesorica francuskog jezika, od 1999. godine radila je u Predsjedništvu BiH-a, bila je i ambasadorica te zemlje u Španjolskoj i Francuskoj. Od ženskih kandidatinja ispala je Sunčana Glavak, bivša glasnogovornica HDZ-a, nakon što je HDZ izgubio peti mandat za EU parlament.
Biljana Borzan
Aktualna SDP-ova europarlamentarka Osječanka Biljana Borzan rekorderka je po preferencijskim glasovima na listi SDP-a. S drugog mjesta na listi, dobila je najviše glasova od svih sa SDP-ove liste, što je zapravo i potpuno očekivan rezultat. Biljana Borzan kandidatkinja je kojoj je kampanja najmanje trebala jer joj je najbolja kampanja bilo pet godina rada u EU parlamentu u kojem je vodila bitku s velikim korporacijama za kvalitetu hrane, da bude jednaka na zapadu i istoku Europe, u čemu je i uspjela. Prije pet godina, Borzan je na listi SDP-a za EU parlament osvojila samo 3,03 posto glasova. U SDP-u je Borzan i članica Predsjedništva stranke.
Tonino Picula
Tonino Picula bio je nositelj SDP-ove liste i osvojio je 25 posto glasova. Međutim, u usporedbi s rezultatima koje je osvojio prije pet godina, to je značajna promjena. Picula je prije pet godina bio kandidat koji je s petog mjesta, na koje ga je postavio tadašnji šef stranke Zoran Milanović, osvojio nevjerojatnih 132.792 glasa, što je više od polovice glasova koje su na prošlim izborima dobili svi kandidati na SDP-ovoj listi zajedno.
Stoga je i odluka Davora Bernardića, predsjednika SDP-a, da upravo Picula nosi listu SDP-a bilo najlogičnije rješenje. Picula se ujedno spominje i kao jedan od mogućih kandidata za predsjednika države pa će biti zanimljivo vidjeti kako će mu se vrednovati rezultat.
Predrag Matić
Predrag Matić s treće pozicije na listi osvojio je solidnih 6,64 posto glasova i zaslužio mjesto europarlamentarca. Matić je vodio zanimljivu kampanju u svrhu koje je pridodao imenu i poznati nadimak Fred. Matićev put u Bernardićevu SDP-u imao je padova i uspona. Kada je Bernardić došao za šefa SDP-a, Matić nije bio među onima koji su se svrstavali na njegovu stranu, no kasnije je nekoliko puta stao uz Bernardića, što mu šef stranke nije zaboravio. Osim što mu je dao visoko, treće mjesto na listi, postavio ga je i za potpredsjednika Kluba zastupnika. U Vladi Zorana Milanovića Fred Matić bio je ministar branitelja, a bivšem predsjedniku države Ivi Josipoviću bio je savjetnik.
Romana Jerković
Članica Predsjendištva SDP-a Romana Jerković osvojila je četvrti europarlamentarni mandat. Iako je dobila samo 0,68 posto glasova Jerković u Bruxelles ide jer nitko od ostalih kandidata s liste koji su bili pozicionirani iza nje nije uspio prebaciti potrebnih 10 posto preferencijalnih glasova. Osim što je u vodstvu stranke Jerković je i saborska zastupnica SDP-a. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Bivša je dogradonačelnica Rijeke, a danas sveučilišna profesorica u trajnom zvanju na Zavodu za anatomiju u Rijeci i saborska zastupnica. Jedna je od autorica zdravsvenog programa SDP-a. Za vrijeme dok je predsjendik SDP-a bio Zoran Milanović bila je i predsjednica Glavnog odbora SDP-a.
Ruža Tomašić
Ruža Tomašić ponovno je eurozastupnica. Mandat je ovaj put izborila na listi Hrvatskih suverenista sa čak 68.633 glasova. Ružća Tomašić na prijašnjim je izborima bila zvijezda HDZ-ovoh koalicijskih lista, pa je oba puta na eruroizborima, 2013. i 2014. gdine, među HDZ-ovim biračima odnosila najveći broj glasova. U ovoj je kampanji dobila i potporu desnih medija, a zagovarala je ujedinjenje s Neovisnima za Hrvatsku. Ovako joj je ispalo i bolje jer su Suverenisti bez velikog ujedinjavanja (osim Hrasta i stranke Ruže Tomašić) osvojili mandat u EU parlamentu. Praktički ga je Ruža Tomašić osvojila sama sobzirom na ogroman broj preferencijskih glasova. Da nije opet dobila mandat, Tomašić bi u mirovinu.
Mislav Kolakušić
Jedno od najvećih iznenađenja današnjih izbora za Europski parlament definitivno je bivši sudac Mislav Kolakušić, koji je u odnosu na predizborne ankete ostvario puno bolji uspjeh te s ovim rezultatima ima mandat u EP-u. Kolakušić je kao nositelj svoje nezavisne liste kandidata osvojio nevjerojatnih 81,23 posto glasova na listi, odnosno 68.056 glasova i zasluženo ide u EU parlament. Njegova kampanja možda je i najkontroverznija s obzirom na to da zakon o sudovima brani sucima politički angažman, a i na samu izbornu noć odlučio se skloniti od medija te je rezultate izbora čekao u domu s obitelji. Pred sam kraj kampanje podnio je ostavku na sudačku dužnost, s koje je odstupio dva dana prije europskih izbora.
Ivan Vilibor Sinčić
Šef Živog zida Ivan Vilibor Sinčić osvojio je sa zadnjeg, dvanaestog mjesta na listi Živog zida najviše preferencijskih glasova i tako potvrdio svoju poziciju najveće zvijezde Živog zida. Osvojio je čak 30,05 posto glasova na listi, odnosno više od 18.000. Međutim, pitanje je tko će od živozidaša na kraju doista i otići u Europski parlament i biti europarlamentarac sljedećih pet godina s obzirom na prijašnje Sinčićeve izjave kako on neće biti taj. Nije isključeno da to bude nositelj liste i glavni tajnik Živog zida Tihomir Lukanić, koji je osvojio 9,72 posto glasova. No možda to bude i Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živog zida koji je osvojio drugi rezultat, 13,30 posto glasova.
Valter Flego
Nositelj liste Amsterdamske koalicije, istarski župan i potpredsjednik IDS-a, Valter Flego najveće je iznenađenje svoje liste. Osvojio je čak 38,55 posto glasova i tako "potukao" žestoku konkurenciju na toj listi - dvoje šefova stranaka koalicije Anku Mrak Taritaš, šeficu GLAS-a, koja je osvojila 10,06 posto glasova, i šefa HSS-a Krešu Beljaka, koji je dobio 9,95 posto glasova liste. Flego je bio jedini kandidat IDS-a na listi Amsterdamske koalicije i odlaskom u Bruxelles neće više biti istarski župan. Flegin rezultat potvrdio je neupitnu snagu IDS-a u Istri, ali i pokazao da im situacija oko otvaranja stečaja u Uljaniku i nije nešto previše naštetila, kako se predviđalo.