Američki predsjednik Donald Trump rekao je u radijskom intervjuu da smatra da je četvrtak prikladan rok da Ukrajina prihvati mirovni sporazum koji podupire SAD kako bi se okončao ruski rat u zemlji. 

- Imao sam puno rokova, no ako stvari funkcioniraju, rokovi se produže. No mislim da je četvrtak prikladno vrijeme - rekao je Trump u petak u emisiji na Fox Newsu.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dobio je američki plan u četvrtak. Washington je Kijevu predstavio plan od 28 točaka koji od Ukrajine traži da preda teritorij, prihvati ograničenja za svoju vojsku te da se odrekne težnji za članstvom u NATO-u.

Zelenski je pozvao Ukrajince na jedinstvo te obećao da nikada neće izdati zemlju u obraćanju naciji u petak, nakon što su Sjedinjene Američke Države predstavile Kijevu mirovni plan koji bi zadovoljio ključne ruske zahtjeve.

Govoreći na ulici ispred svojeg ureda, što je mjesto koje rijetko koristi za značajnija obraćanja, Zelenski je poručio da Ukrajina želi očuvati svoju slobodu i istovremeno zadržati podršku svog najvažnijeg saveznika.

"Sada je jedan od najtežih trenutaka u našoj povijesti. Sada je pritisak na Ukrajinu jedan od najtežih. Sada se Ukrajina suočava s veoma teškim odabirom: ili izgubiti dostojanstvo ili riskirati gubitak velikog partnera", kazao je.

"Borit ću se 24 sata, sedam dana tjedno za to da se najmanje te dvije točke ne previde u planu: dostojanstvo i sloboda Ukrajinaca", dodao je.

Washington je Kijevu predstavio plan od 28 točaka, koji od Ukrajine traži da preda teritorij, prihvati ograničenja za svoju vojsku te da se odrekne težnji za članstvom u NATO-u.

'Agresivan vremenski rok' SAD-a

Dva izvora upućena u to pitanje su za Reuters rekla da je Washington dao tjedan dana Ukrajini da prihvati sporazum.

Sjedinjene Države su zaprijetile da će ukinuti obavještajnu podršku i pošiljke oružja za Ukrajinu ako ne prihvati sporazum, kazali su izvori, koji su pristali razgovarati pod uvjetom da ostanu anonimni. 

Američka vojna delegacija se sastala sa Zelenskim u Kijevu u četvrtak. Američki veleposlanik i dužnosnik vojske su sastanak opisali kao uspješan i rekli da je Washington tražio "agresivan vremenski rok" za potpisivanje dokumenta.

Zelenski je u petak telefonom razgovarao s čelnicima savezničkih zemalja, Velike Britanije, Njemačke i Francuske, a kasnije je razgovarao i s američkim potpredsjednikom JD Vanceom.

"Cijenimo napore Sjedinjenih Država, predsjednika (Donalda) Trumpa i njegovog tima s ciljem okončanja ovog rada. Radimo na dokumentu koji je pripremila američka strana. Ovo mora biti plan koji će osigurati stvaran i dostojanstven mir", kazao je.

Međutim, plan predviđa uvjete koje je Kijev prije odbacio kao ravne kapitulaciji, što bi moglo ugroziti stabilnost ukrajinskog društva nakon gotovo četiri godine neprestanog ratovanja.

"Rusija dobiva sve što želi, a Ukrajina ne dobiva baš mnogo. Ako Zelenskij ovo prihvati, očekujem ogromnu političku, društvenu i gospodarsku nestabilnost u Ukrajini", rekao je Tim Ash iz britanskog think tanka Chatham House.

'Veoma opasan trenutak'

Europski vođe, koje se nije konzultiralo o planu od 28 točaka, izrazili su svoju snažnu podršku za Kijev.

"Svi mi želimo da ovaj rat završi, no bitno je na koji način završava. Rusija nema nikakvo zakonsko pravo na bilo kakve ustupke od zemlje koju je napala", rekla je šefica diplomacije Europske unije Kaja Kallas.

"Ovo je veoma opasan trenutak za sve", dodala je.

Američki dužnosnici su braneći plan rekli da je sastavljen nakon konzultacija s Rustemom Umerovom, čelnikom ukrajinskog Nacionalnog vijeća za sigurnost i obranu, bliskim saveznikom Zelenskija koji je do srpnja bio ministar obrane.

Umerov "se složio s većinom plana, nakon nekoliko izmjena, i predstavio ga je predsjedniku Zelenskiju", kazao je viši američki dužnosnik u četvrtak.

Umerov je porekao da se složio s bilo kakvim uvjetima plana te rekao da je imao samo tehničku ulogu u organiziranju pregovora.

"Nisam davao nikakva mišljenja, a kamoli odobrenje za bilo koju od točaka. To nije unutar mojih ovlasti i ne priliči postupku", napisao je Umerov na komunikacijskoj platformi Telegram.

Ruski zahtjevi zastupljeniji od ukrajinskih

Plan, u koji je Reuters imao uvid, od Ukrajine traži da se povuče s teritorija kojim i dalje upravlja u istočnim pokrajinama za koje Rusija tvrdi da ih je anektirala, a Rusija bi morala predati manja područja koja je okupirala u drugim regijama.

Ukrajini bi se trajno zabranilo pridruživanje NATO-u, a njezine bi oružane snage bile ograničene na 600.000 pripadnika. NATO pak bi trebao pristati da u Ukrajini nikada neće raspoređivati vojnike.

Sankcije protiv Rusije bi se postupno ukidale, Moskva ponovo pozvana u skupinu razvijenih zemalja G8, a zamrznuta ruska imovina bi se premjestila u investicijski fond, pri čemu bi Washington dobivao dio prihoda.

Jedan od glavnih zahtjeva Ukrajine, da primi jamstva jednaka klauzuli o uzajamnoj obrani u NATO-u ne bi li odvratila ponovni napad Rusije, spomenut je jednim retkom i bez pojedinosti: "Ukrajina će dobiti snažna sigurnosna jamstva".

Trump, koji se vratio na dužnost ove godine te obećao da će brzo okončati rat, prihvatio je dio opravdanja Rusije za njenu invaziju 2022., ali izrazio i svoju frustriranost Moskvom.

Prošlog mjeseca je otkazao predloženi sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te uveo sankcije dvama glavnim ruskim naftnim kompanijama, koje će u potpunosti stupiti na snagu u petak, što je rok Washingtona do kojeg strani kupci moraju smanjiti kupovinu ruske nafte.

Glavni tajnik UN-a: Mora se poštivati teritorijalni integritet

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres je u petak, uoči sastanka skupine zemalja G20 u Johannesburgu, upozorio da bilo kakvo "mirovno rješenje" za Ukrajinu mora poštovati njen "teritorijalni integritet".

Na pitanje novinara o planu koji podržavaju Sjedinjene Američke Države, Guterres je na tiskovnoj konferenciji naglasio da plan "nikad službeno nisu predstavile Sjedinjene Države ni bilo koja druga organizacija".

Međutim, mirovni plan bi trebao poštovati Povelju UN-a i međunarodno pravo, dodao je.

"Mirovno rješenje za Ukrajinu koje bi bilo u skladu s tim načelima također bi poštovalo rezolucije Opće skupštine (UN-a), koje jasno ističu da teritorijalni integritet Ukrajine, a općenito i teritorijalni integritet svih država svijeta, treba poštovati", poručio je Guterres.

Ukrajina, Francuska, Njemačka i Velika Britanija rade na protuprijedlogu mirovnom planu za Ukrajinu od 28 točaka koji podržavaju Sjedinjene Države, rekla su tri izvora Reutersu u petak. Jedan od izvora rekao je da će protuprijedlog vjerojatno uključivati ​​i druge europske zemlje.

Ured njemačkog kancelara objavio je da su se njemački, francuski i britanski čelnici složili u petak tijekom telefonskog razgovora s ukrajinskim predsjednikom o "dugoročnom očuvanju vitalnih europskih i ukrajinskih interesa".

Nakon predstavljanja američkog plana koji uključuje brojne ukrajinske ustupke Rusiji nakon gotovo četiri godine rata, Friedrich Merz, Emmanuel Macron i Keir Starmer pozdravili su "američke napore", ali i prenijeli Volodimiru Zelenskiju "njihovu potpunu i nepokolebljivu podršku na putu do trajnog i pravednog mira".

Četvorica čelnika "posebno su pozdravila predanost suverenitetu Ukrajine i spremnost da joj pruže čvrsta sigurnosna jamstva".

Plenković: Plan je izrazito loš za Kijev

Mirovni plan za rat u Ukrajini koji podržavaju Sjedinjene Američke Države "nije pravedan" i "izrazito je loš" za Kijev jer gubi teritorij, mora odustati od članstva u NATO-u i ograničiti svoju vojsku, rekao je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Dubrovniku.

- Mislim da je (plan) za Ukrajinu izrazito loš zato što de facto gubi teritorij tri svoje velike regije: Donjecka, Luhanska i Krima. Sve ostalo, o tome da mora odustati od ambicija za članstvo u NATO-u, limitirati svoje snage, (to je) čitav niz nepovoljnih elemenata za Ukrajinu - rekao je Plenković novinarima na marginama sjednice Vijeća za upravljanje razvojem turizma u Dubrovniku.

Ipak, Plenković je u petak kazao da je svaki prijedlog koji dovodi do mira dobar, no naglasio da ovaj "nije pravedan" te da je potrebno vidjeti što o njemu misli Ukrajina.

"Ja ne mogu govoriti u ime ukrajinskih vlasti, ali vodeći računa o tome da je Hrvatska zemlja koja je bila žrtve velikosrpske Miloševićeve agresije, koja je imala privremeno okupirana područja koja je vratila nazad u svoj ustavnopravni poredak, ovakav plan, koji bi de facto nagradio agresiju, ... to bi bilo po meni za Ukrajinu i interese ukrajinskog naroda loše, nemam tu nikakvih dilema", istaknuo je Plenković.

Kremlj: Spremni smo pregovarati

Kremlj je u petak izjavio da Rusija još nije primila ništa službeno od Sjedinjenih Država o američkom mirovnom planu za Ukrajinu od 28 točaka, ali da je spremna pregovarati.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da Moskva i Washington još ne raspravljaju o prijedlozima u detalje, ali da se kontakti odvijaju.

"Postoje određene ideje s američke strane, ali trenutno se ne raspravlja ništa suštinsko. Potpuno smo otvoreni - održavamo našu otvorenost za mirovne pregovore", rekao je Peskov novinarima.

Također je istaknuo da napredovanje ruske strane na bojištu sužava prostor za djelovanje ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju.

"Učinkovitost ruskih oružanih snaga trebala bi Zelenskija i njegov režim uvjeriti da je bolje pregovarati i to učiniti sada. Bolje je to učiniti odmah, nego kasnije. Njegov prostor za donošenje odluka se smanjuje kako gubi teritorij tijekom ofenzivnih akcija ruskih oružanih snaga", rekao je Peskov.

Po njegovim riječima, nastavljanje rata je za Ukrajinu "besmisleno i opasno".

"(Ukrajinski) režim mora donijeti odgovornu odluku. Učiniti to sada i preuzeti odgovornost", dodao je.