Ako vlada Kosova ne poduzme mjere za zaustavljanje ove pojave, Kosovo će možda mjesečno imati jedan gradić manje, donosi kosovski dnevni list "Koha ditore", a prenosi B92.

U tekstu se kaže da nisu rijetki slučajevi kada u jednom danu iz Prištine prema zapadu krene i deset autobusa.

"Četiri prijevoznika rade svake noći i po zahtjevu putnika često se događa da se njihov broj poveća", kaže djelatnik na autobusnoj postaji u Prištini.

S obzirom na to da kosovske institucije nemaju službene podatke, poznavatelji prilika kažu da ove brojke treba uzeti s oprezom, ali ipak se prema njima vidi da je broj odlazaka zabrinjavajuće veliki. 

"Večernje novosti" pišu da je šverc kosovskih Albanaca preko sjeverne srpske granice postao unosan biznis.

Ilegalno u Mađarsku preko Subotice

Ne zna se koliko ljudi ilegalno prijeđe "državnu crtu" u godini dana, ali čak 21.453 stanovnika Kosova zatražilo je azil prošle godine u Mađarskoj. Ovo za "Novosti" otkriva Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila.

To je polovica ukupnog broja od 40.000 zahtjeva za azil u ovoj državi, koliko je zatraženo prošle godine, a svi imigranti ušli su preko Srbije.

Broj zahtjeva konstantno raste, pa je u prosincu broj premašio 14.000 za samo mjesec dana, što znači da se mađarskim vlastima dnevno obraćalo i po 400 ljudi tražeći papire! Polovina njih bilo je s Kosova.

"Oni u Mađarsku ulaze uglavnom ilegalno, ali ne istim švercerskim kanalima kao ostali migranti koji prolaze kroz Srbiju. Na jug naše zemlje stižu s kosovskim osobnim iskaznicama i tu dobijaju statusno neutralne potvrde da su ušli u zemlju, s kojima se kreću po teritoriju središnje Srbije. Tako, legalno, putuju do Subotice, vrlo često u grupama, autobusom. Tu ih čekaju sunarodnjaci koji već žive u Vojvodini", objašnjava Đurović.

Putuju pod okriljem noći

Albanci s Kosova nerijetko putuju s cijelim obiteljima, uključujući i djecu, ali često i sami, mlađi, radno sposobni muškarci. Kad se dokopaju "sigurne luke", od tamo šalju novac obiteljima na Kosovo.

Dok tako prehranjuju svoje obitelji, Prištini se isplati na cijelu priču "zatvoriti oči", dok se pak Mađari sve glasnije bune. Srpsko-mađarsku granicu prelaze preko polja, pod okriljem noći. Oni koji su uhvaćeni, s druge strane, obično budu poslani u prihvatne centre u Segedinu, a zatim i u zatvorene centre. Ako zatraže azil i uđu u azilnu proceduru, prebacuju ih u otvorene centre, odakle najčešće bježe dalje, čak i ne čekaju kraj azilnog postupka.

Cilj su im zemlje u kojima je jaka albanska dijaspora - Francuska, Njemačka, Belgija i Austrija. Veliki broj ih iz Mađarske ide u Češku, pa odatle dalje. Mađarima obično ne pokazuju papire koje imaju, ali u Češkoj pokazuju kosovske osobne iskaznice i izvode iz matičnih knjiga za djecu.

Kući ih vraćaju avionima

"Ako ih otkriju i na osnovu otisaka prstiju utvrde da su već tražili azil, Česi ih deportiraju u Mađarsku. Obično bez prebijenog dinara, jer im prije toga naplate smještaj. Do sada su Albanci s Kosova, kada im Mađari odbiju azil, vraćani kući avionima. U tijeku su razgovori da im Srbija, bez obzira na to što ne priznaje kosovske dokumente, ubuduće omogući povratak kopnenim putem", kaže Đurović. 

Međutim, ima i onih koji su iz Srbije izašli sa legalnim, srpskim dokumentima. Od rujna 2009. do svibnja 2011. godine, prema riječima Ivice Dačića, koji je u to vrijeme bio ministar policije, 26.000 kosovskih Albanaca dobilo je srpsku putovnicu. Oni još važe. Koliko njih je došlo do srpskih pasoša ilegalno - ne zna se.

Do kraja travnja 2009. izdano je oko 5.600 novih, biometrijskih putovnica kosovskim Srbima i više od 1.500 kosovskim Albancima.

U lipnju 2009. MUP Srbije prestao je izdavati biometrijske putovnice stanovnicima Kosova neovisno o njihovoj nacionalnosti.

'Posuđuju' adrese u Srbiji

Prijava prebivališta u užoj Srbiji u to vrijeme postala je unosan biznis. Prema saznanjima policije, Albanci su prvo na Kosovu tražili posrednika koji može slobodno putovati u Srbiju i koji ima veze sa administrativnim institucijama Kosova.

Tamo, uz pismeno odobrenje od osobe koja se prijavljuje, posrednik dobiva izvod iz matične knjige rođenih i potvrdu o državljanstvu.

Posrednici su za nabavku dokumenata prvotno tražili samo 100 eura. Sa izdanim papirima i bilo kojim drugim starim srpskim dokumentom (putovnicom ili osobnom iskaznicom, čak i ako je rok valjanosti istekao) mogli su bez problema putovati u Srbiju. 

U Srbiji su morali osobno zatražiti nove dokumente - biometrijsku putovnicu i osobnu iskaznicu. Da bi ih dobili, ispisivali su se iz svog kosovskog mjesta prebivališta i upisivali na adrese u Srbiji. 

Prema nekim procjenama, nakon prvotnih 100 eura, Albanci s Kosova moraju platiti između dvije i sedam tisuća eura posrednicima i službenicima u raznim institucijama, kao i osobama koje im "posuđuju" svoju adresu.