Nakon što je objavljen sastav nove hrvatske Vlade, u redovima pobjednika, HDZ-a, kažu, ima dosta nezadovoljnih zbog nekih kadrovskih rješenja lidera stranke i novog predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića. I ne odnosi se to samo na medijski najzanimljiviji slučaj neimenovanja Zlatka Hasanbegovića i postavljanje Nine Obuljen za novu ministricu kulture.

Je li se HDZ ovakvim kadroviranjem sada nagnuo više ulijevo, pitaju se mnogi. Zanima ih pogotovu što o tome misli zamjenik predsjednika stranke Milijan Brkić, koji je postao i potpredsjednik Hrvatskog sabora.

Upravo to što Brkića nema u izvršnoj vlasti navodi mnoge na zaključak kako ga je Plenković “sklonio” u Sabor. No Brkić, kojeg u HDZ-u i javnosti smatraju liderom desne, državotvorne struje u stranci, drži ljestve Plenkoviću. Objašnjava zašto, ali i tumači poziciju Hasanbegovića kojega je pred izbore, kaže, i osobno podupirao i tvrdi da za njega ima mjesta u HDZ-u, bez obzira na kojoj poziciji bio.

Jeste li svjesni da je dosta ljudi razočarano i načinom izbora ministara, tu mislim na HDZ-ovu kvotu, kao i nekim kadrovskim rješenjima?

Uvijek će biti komentara, to vam je kao u sportu. Izbornik odabire igrače, a na kraju je bitan jedino rezultat. Moguće je da takvi komentari dolaze iz kruga ljudi, bilo članova ili bliskih HDZ-u, koje vi novinari osobno poznajete ili komunicirate s njima.

Dosta ih je razočarano i imaju pravo na to, a za neke me uopće ne čudi, znajući o kome se radi. Međutim, ako prihvatite da poznajem znatno veći broj članova i dužnosnika HDZ-a od novinara – odgovorno tvrdim da je postotak razočaranih izuzetno nizak, a na razini ukupnog broja dužnosnika, članova i podupiratelja odnosno birača, usudio bih se reći da je taj broj jako mali.

Oni možda jesu vrlo glasni, ali to ništa ne mijenja na stvari. Mislim da je krajnje vrijeme da se prestane s prepucavanjima te da svi zavrnemo rukave i krenemo raditi punom parom. Dosad su Hrvati bili poznati po tome da je svatko mislio da može biti selektor nogometne reprezentacije.

A danas svi misle da mogu biti i mandatari. Da osnujemo ministarstvo tuđih poslova, bilo bi barem milijun kandidata za ministra. Imamo pred sobom mnogo bitnije stvari koje treba riješiti u našoj Hrvatskoj.

Nije toliko problem što u Vladi nije Hasanbegović, nego ljudi misle da se Andrej Plenković u tom slučaju inatio i namjerno postavio njegovu potpunu suprotnost Ninu Obuljen?

Slažem se s onima koji tvrde da je dr. Obuljen Koržinek potpuna suprotnost dr. Hasanbegoviću, uistinu su u pravu, ali jedino utoliko što je ona dama, odnosno žena,  a Zlatko gospodin, odnosno muškarac, ha-ha. Svaki ministar u Vladi RH iz redova HDZ-a provodi HDZ-ov, a ne neki svoj program.

Tako je i kolega dr. Hasanbegović kao ministar provodio stranački program u resoru kulture, na svoj osobit način, kao i ostali ministri. Premda se prije mandata bavio potpuno drugim znanstvenim disciplinama, u svom kratkom mandatu svojim je radom, u konačnici i rezultatima pokazao kako se brine o kulturi, tradiciji, povijesti i identitetu našeg naroda i zemlje.

Isto tako novoizabrana ministrica dr. Nina Obuljen Koržinek provodit će HDZ-ov program iz područja kulture, i ona na svoj osobit način. Siguran sam da će ona to uspješno raditi jer se kulturom bavi dulje od 20 godina.

Premda se gospodin Hasanbegović tek prije godinu dana učlanio u stranku, svima je dobro poznata činjenica da izuzetno cijenim dr. Hasanbegovića i nije tajna da sam ga osobno podupirao na unutarstranačkim izborima.

Zar mislite da bismo moji kolege Krstičević, Medved, Prgomet, Đakić, Anušić, Culej, drugi zastupnici i ja kao jedan od dragovoljaca Domovinskog rata podržali i dr. Obuljen za ministricu da smo imali konkretan podatak da je učinila bilo što nečasno u svom dosadašnjem radu? Na kraju i sam je dr.  Hasanbegović rekao da ne osporava prijedlog mandatara da dr. Obuljen bude izabrana za dužnost ministra kulture.   

Mnogi su kritizirali i način izbora prošle Vlade HDZ-a i Mosta jer se kadroviralo po Sheratonu. Sad se kadroviralo u središnjici, ali ima li razlike s obzirom na to da je Plenković sam kadrovirao uz još samo nekoliko pari očiju?

Svaka je podudarnost slučajna, kako ono piše na odjavnim špicama.  Ali da vas podsjetim, tada se nije spominjao Sheraton samo kao lokacija kadroviranja nego je u jednom trenutku postalo upitno imaju li oni koji su kadrovirali u Sheratonu mandat za to.

Za formiranje prethodne, Oreškovićeve Vlade ne znam odgovor jer nisam bio uključen u kadroviranje, a što se tiče kadroviranja za 14. Vladu RH, mogu potvrditi kako je onaj koji ju je “iskadrovirao” sigurno imao pun mandat i legitimitet za to.

Ne ponavlja li se unutarstranački demokratski deficit jer zabrinjava da jedan čovjek, ma koliko mudar i diplomatičan bio, poput Plenkovića, može sam postaviti Vladu po svojoj želji ili, kako sam kaže, zato što on neke ljude poznaje dvadesetak godina?

O kakvom deficitu govorite? Prije nego što je Saboru predložio svoje kandidate za ministre, mandatar je dobio potporu Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a. Naravno da je bilo i rasprave na stranačkim tijelima, ali je na kraju Plenković dobio jednoglasnu potporu, a to se manifestiralo i u Saboru. Nitko od naših saborskih zastupnika nije izostao i svi su digli ruku za Plenkovićeve prijedloge.

Moguće da su neki to napravili iz oportunističkih razloga, ali sam siguran da je velika većina naših dužnosnika iskreno podržala Plenkovićeve prijedloge za ministarske dužnosti. A ako se netko i nije slagao sa svim prijedlozima, prevagnulo je povjerenje u mandatara, danas predsjednika Vlade RH gospodina Plenkovića.

Osim toga, mandatar, prema Ustavu i zakonu, jedini je ovlašten predložiti Hrvatskom saboru sastav Vlade. Uostalom, trebali bismo svi mi i političari i novinari biti malo konzistentniji, stalno se govorilo o navodno upitnom legitimitetu dosadašnjeg premijera Oreškovića jer nije sudjelovao u izborima. A danas kada premijerov izborni legitimitet nitko ne može osporiti, povlači se pitanje unutarstranačkog demokratskog deficita, malo kontradiktorno, zar ne?   

Što se vas osobno tiče, postojale su dvije teze – da ste u ovom procesu dolaska Plenkovića na čelo stranke vi njemu čuvali leđa i teza da vas je Plenković sklonio iz odlučivanja i prebacio na časnu i visoku funkciju u Saboru. Koja je od tih teza točna?

Nijedna. Sjetite se samo u kakvoj je situaciji bila Hrvatska demokratska zajednica prije samo četiri mjeseca, Plenković se odlučio kandidirati, štoviše bio je jedini kandidat za predsjednika HDZ-a. HDZ je s njim na čelu ostvario veliku, za mnoge iznenađujuću pobjedu, bez obzira na naše prethodne greške, od kojih je najveća rušenje vlastite Vlade.

Ako je za nekoga “čuvanje leđa” to što smo mu svi mi dužnosnici u tom izbornom procesu dali maksimalnu potporu, onda OK, ali svi smo radili ono što je bilo u interesu stranke i države. Što se tiče druge teze, moram reći da smo se načitali i naslušali različitih umotvorina koje su se pokazale, što se mene tiče, potpuno pogrešnim i smiješnim.

Jasno mi je odakle one dolaze i tko ih i s kakvim namjerama plasira, ali mi ih, kao i dosad, ne pada na pamet demantirati. Ta je teza ionako plasirana nakon što su se pokazale potpuno netočne sve tvrdnje da sam ja glavni nezadovoljnik, da se protivim koaliciji s Mostom jer me je Plenković tobože marginalizirao. Sudeći po tim zločestim konstrukcijama, jasno je da nekima i danas smeta konsolidiran i jak HDZ.

S obzirom na navalu na ministarska mjesta, zar i vama nije bio glavni cilj postati ministar?

Dosad sam više puta javno govorio, i to prije konstituiranja Hrvatskog sabora, da me ne zanima odlazak u izvršnu vlast, već da želim biti glas naroda u Saboru. Kao što vam je poznato, u Sabor sam izabran 3. put, ali sam zastupnik bio svega nekoliko mjeseci jer sam obnašao dužnost glavnog tajnika HDZ-a, a nisam u isto vrijeme želio obnašati dvije funkcije.

Je li Zlatko Hasanbegović blagodat ili je štetan za HDZ?

Čuvao bi se takvih rubnih epiteta, sjećamo se svi kako je završilo s onima koji su se nekada glorificirali kao “blagodat”. Radije bi rekao da je dr. Hasanbegović izuzetno vrijedan i koristan član i visoki dužnosnik HDZ-a. Svatko od nas, svojim radom i angažmanom, bez obzira na kojoj se poziciji nalazi, može doprinijeti boljitku stranke i naše države.  

Tko je lider desnog krila HDZ-a, budući da Hasanbegović to očito želi postati, a dosad se smatralo da ste vi onaj koji osigurava to tradicionalno državotvorstvo unutar HDZ-a?

Mislim da su takve podjele, što se HDZ-a tiče, potpuno pogrešne. HDZ ima samo jednog lidera i to je predsjednik stranke, a tako će biti i ubuduće. Sebe vidim kao domoljuba, već sam o tome govorio i nema nijednoga razloga po kojemu sam ja desničar, osim ako se nas koji smo sudjelovali u obrani i oslobađanju domovine automatski ne svrstava u tu skupinu.

Po kuloarima se često zaključuje da iza Hasanbegovića i njegovih pristaša stoji Tomislav Karamarko koji misli da još nije rekao svoju zadnju riječ u HDZ-u.

Ne znam za to, a inače se nikada nisam pretjerano obazirao na kuloarska naklapanja, obično bi se pokazala kao neistinite ili poluistine. A načelno, da me se ne bi pogrešno shvatilo, smatram da se svatko ima pravo družiti s kim želi i svatko ima pravo na svoje planove. Kako se ono kaže: čovjek snuje, a Bog odlučuje.

Plenković je onima koji su mu sada prigovorili da je skrenuo HDZ ulijevo kazao da su znali, kada su ga birali, koji koncept HDZ-a ide uz njega. Znači li to da desni, pravaški glasovi više nisu važni HDZ-u jer, bez obzira na to što su pravaške stranke na izdisaju, ne znači i da se ne mogu vratiti u igru?

Naravno da su nam važni svi glasovi, i glasovi onih birača koje nazivate pravaškim, desnim, i siguran sam da nećemo napraviti nijedan potez koji bi ih okrenuo od HDZ-a.

Naravno da su onima koji sebe pozicioniraju na desnoj strani političkog spektra važna i svjetonazorska pitanja, ali kao što su nekada državotvorcima  najvažnija pitanja bila obrana i oslobađanje države, zatim čuvanje digniteta Domovinskog rata…,danas je to gospodarski rast, energetska neovisnost, radna mjesta, zaštita nacionalnih interesa u Ini, zaustavljanje egzodusa mladih, očuvanje naše kulture, identiteta, jezika, potpora Hrvatima u BiH i Hrvatima u Srbiji i Crnoj Gori te aktivno uključivanje iseljeništva.

Siguran sam da će im Plenkovićeva Vlada uskoro po tim pitanjima izgledati jako “desna”. Naglašavam, prvi put u povijesti RH u Vladi su i dvojica ratnih zapovjednika gardijskih brigada, ministar Tomo Medved i general Damir Krstičević, i to na poziciji potpredsjednika Vlade. Istaknuo bih da je, predstavljajući Vladin program u Saboru, Plenković najavio donošenje jedinstvenog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, bezuvjetno promicanje istine o Domovinskom ratu koji je temelj neovisne i slobodne Hrvatske, kao i odgovorno suočavanje s prošlošću, osudu svih nedemokratskih sustava te pružanje zadovoljštine žrtvama totalitarizama.

Jasno je poručio i da će njegova Vlada njegovati pozitivnu političku ostavštinu dr. Franje Tuđmana. Moram priznati, ne sjećam se da je ijedan dosadašnji predsjednik Vlade nastupio toliko “desno”.

Kad se formirala prošla Vlada, bili ste ključni čovjek za dogovor s mostovcima, a sada, čini se, niste imali takvu ulogu?

U pregovore za formiranje prošle Vlade uopće nisam bio uključen. Ta je Vlada formirana bez mog angažmana. Uključio sam se tek poslije kroz angažman u vijeću za suradnju HDZ-a i Mosta i predvodio sam HDZ-ovu stranu. Već sam u dosadašnjim izjavama objasnio kako je na Nacionalnom vijeću stranke odlučeno da mi koji smo u tome sudjelovali prije ne sudjelujemo u ovim pregovorima kako ih ne bismo nepotrebno opterećivali.  

Ima li pokrića optimizam da će HDZ i Most ovog puta vladati uspješnije i zašto?

Naravno da ima, disonantnih tonova u vezi s nacionalnim interesima nema,  utvrđeni su zajednički ciljevi, usuglašen zajednički program Vlade koji je u Saboru predstavio predsjednik hrvatske Vlade, a 91 zastupnik prihvatio.

Taj bi program trebao biti na korist hrvatskog naroda i svih hrvatskih građana i siguran sam da će uskoro početi davati prve rezultate. Osim toga, moj je dojam da je postignut znatno viši stupanj povjerenja nego prošli put, a ovi su pregovori bili znatno temeljitiji i sustavniji pa sam siguran sam da neće u skoroj budućnosti biti nikakvih prijepora jer za to nema ni razloga.

Dosta se poznatih bivših HDZ-ovaca sada vraća u stranku, Kujundžić, Prgomet, Dalić. Treba li na tome stati ili vratiti još neke, u rasponu od Ivića Pašalića do Jadranke Kosor, jer neki utjecajni članovi rogobore protiv “povratnika”?

Ja sam uvijek za okupljanje, a ako je istina da ima onih koji se bune protiv “povratnika”, podsjetio bih ih na prispodobu „O izgubljenom sinu“. S obzirom na to da su većinom vjernici, sigurno će je shvatiti i pravilno protumačiti. HDZ je kao milosrdni otac, naši su “povratnici” izgubljeni sinovi ili kćeri, a oni koji se bune zbog povratka su stariji gnjevni brat, koji je ipak na kraju prihvatio očevo milosrđe i radovao se povratku izgubljenog sina, odnosno brata. HDZ je velika stranka i ima mjesta za svakoga tko želi dati doprinos boljitku naše domovine.  

Koliko je HDZ bio blizu da ne koalira s Mostom, nego s HNS-om, HSS-om i ostalima i zašto je na kraju procijenjeno da je Most dugoročno bolji strateški partner HDZ-a?

Nije ta procjena donesena na kraju, nego na samom početku. Plenković je još na početku svoje kampanje za predsjednika HDZ-a artikulirao stav da bi nam Most bio najpoželjniji strateški partner. Taj stav nije se mijenjao do samog finiša pregovora. Naravno, pregovori nekada idu glatko, a nekada malo teže, ali previše je tu detalja i bolje je potrošiti malo više vremena u pregovorima nego poslije imati probleme i nesuglasice.

Koliko ima istine u tezama, pa i željama, da se za godinu, godinu i pol ova Vlada presloži bez Mosta, naravno?

Naslušali smo se takvih teza, želja, a bilo je i pokušaja u prošlom mandatu pa se svi sjećamo kako je to završilo. Siguran sam da nitko relevantan i ozbiljan ne razmišlja o tome. To priželjkuju samo oni koji su cijelo vrijeme pokušavali spriječiti uspješan završetak pregovora s Mostom.

Kako komentirate zbivanja u SDP-u, koliko će im trebati vremena da se konsolidiraju s novim šefom?

Ne pratim previše, ali pred SDP-om su najprije unutarstranački izbori, pa osam godina oporbe, a nakon toga ćemo vidjeti jesu li se konsolidirali.

Hoće li se Plenkovićev HDZ više zainteresirati za obavještajni, sigurnosni i represivni sustav, da to ne bude na brizi samo Mosta?

Prema Ustavu su predsjednica RH i predsjednik Vlade RH nadležni za sigurnosno-obavještajni sustav. Podržavši ga da postane predsjednik Vlade,  Most je ujedno Plenkoviću dao povjerenje i za obavljanje Ustavom predviđene nadležnosti nad sigurnosno-obavještajnom zajednicom. Napominjem da će i potpredsjednik Vlade, general Damir Krstičević koordinirati rad svih sastavnica sigurnosno-obavještajnog sustava. To je još jedna potvrda razine postignutog povjerenja između HDZ-a i Mosta koje će rezultirati time da javnost više neće biti opterećivana tim pitanjima.

I s Pantovčaka i iz Banskih dvora čuje se da će glavni vanjskopolitički cilj biti BiH i sudbina Hrvata u BiH. Mogu li se tamošnji Hrvati nadati da će RH stati iza njih ili će se nastaviti iseljavati, ali ne više u RH, nego u Njemačku i dalje?

Hrvatska će uvijek čvrsto stajati iza Hrvata u BiH – tu nema alternative. Preduvjet za opstanak Hrvata u BiH njihova je jednakopravnost kao konstitutivnog naroda na području cijele BiH. I nećemo se prestati zalagati za to. Hrvatska će aktivno poduprijeti euroatlantski put BiH.

Nažalost, pitanje iseljavanja nešto je što i Hrvatsku muči. To možemo zaustaviti samo bržim gospodarskim razvojem, rastom i otvaranjem novih radnih mjesta koja će ljudima dati kvalitetnu dugoročnu perspektivu. To vrijedi i za BIH.