Poraženi ISIL opet ubija, sada kao teroristička gerila
UN i Trumpovo Ministarstvo obrane obavili su nedavno dva izvještaja koja tvrde kako ne samo da ISIL nije iskorijenjen u Siriji i Iraku već ponovno raste i jača. Sunitski džihadistički pokret i dalje ima između dvadeset i trideset tisuća članova uključujući i tisuće aktivnih stranih terorističkih ratnika usprkos tome što je kalifatu prošle jeseni zauzet glavni grad Raqqa, piše The New Yorker.
Pentagonov je izvještaj još dramatičniji, a kaže da ISIL ima 14.000 boraca, ne samo članova, u Siriji, te oko 17.000 u Iraku. Još važnije, piše The New Yorker, jest da su se preobrazili iz proto-države u globalnu mrežu s izdržljivom i prilagodljivom jezgrom koju potpomažu ćelije na Bliskom istoku, Africi i Aziji.
S druge strane Trump se zakleo dovesti trupe iz Sirije i rata na koji je SAD potrošio mnoštvo milijardi dolara.
"Ništa nismo iz toga dobili, ništa. Osim toga SAD je bio nevjerojatno uspješan protiv ISIL-a, no ponekada je vrijeme vratiti se kući", rekao je Trump koji je bio u pravu u jednoj stvari, a to je da je 95 posto pseudo-kalifata u Siriji i Iraku - nekoć veličine američke savezne države Indiane - oslobođeno, a ISIL tamo poražen.
Vojska je decidirano tvrdila kako je ostalo samo oko 3.000 boraca na sirijsko-iračkoj granici. Generali na terenu pak i dalje tvrde kako je krajnji cilj poraziti ISIL i ne dopustiti mu da se pretvori u nešto još zloćudnije. Američki medij The Atlantic piše kako je "Irak oslobođen od ISIL-a po danu, ali po noći je situacija sasvim drugačija".
Tamo je pak još 2010. tadašnji predsjednik Barack Obama formalno završio većinu operacija, iako su američke trupe itekako još uvijek prisutne i pomažu u izgradnji krhke iračke demokracije koja je nedavno proglasila "pobjedu nas ISIL-om".
No, ISIL je oživio u centralnom Iraku gdje napada na isti način kao 2014., tijekom najveće uzlazne putanje. Napad samoubojice u al-Qaimu nedavno je ubio osmero ljudi, a u Kirkuku su ubijena dvojica policajaca. ISIL je aktivan u oba područja.
"ISIL nikada nigdje nije otišao, i dalje su na ISIL 1.0. Ono što su napravili jest da svugdje gdje više nemaju vlast nad teritorijem, tamo su prešli u gerilski način ratovanja", kaže Michael Knights, stručnjak za Irak pri Washington Institutu.
"Oni gubitak gradova uopće ne vide kao kraj svojih operacija, nego novu fazu", kaže Knights. U tri predominantne sunitske provincije grupa napada baš kao nekada, posebno terorizirajući ruralne krajeve. Knights navodi kako je jedan od najboljih dokaza nove snage ubijanje seoskih starješina - ISIL ubije u prosjeku trojicu tjedno.
"To znači da na mjesečnoj razini 14 sela ostane vez najvažnije osobe u selu, što će do 2020. biti 500 sela, a svima postaje jasno da ih iračke snage ne mogu obraniti. Stanovnici sela onda ne surađuju s vojnicima zbog straha od odmazde, a njihova će djeca s vremenom na ISIL gledati kao na najjaču silu u regiji", kaže Knights.
Iraku nije lako. I dalje pokušavaju sklopiti vladu nakon nedavnih parlamentarnih izbora, prosvjeduje se radi korupcije, a u sve im se miješaju susjedi. Tome treba nadodati sektaške svađe i probleme s autonomnom regijom Kurdistan. Potrebna im je suradnja, novac, vanjska pomoć, reorganizacija vojske i politike te povjerenje građana koji su sve više u strahu, dok prosječni ISIL-ovac, kako kaže Knights, samo mora sjediti u svojoj špilji i onda pod okriljem noći zaklati jednog starješinu tjedno.
Knights se slaže s procjenom vojske kako možda ima 15.000 ISIL članova, ali nisu svi sposobni za borbu, kao i to da ih se relativno uspješno, smatra on, "tuče" u Siriji. Također, veliki dio Iračana koji je živio pod ISIL-om zna koliko mogu biti okrutni te žele to pod svaku cijenu izbjeći.
"Problem nije u tome da mogu zauzeti gradove, ili zaustaviti da Irak izvozi naftu. Problem je da onemogućavaju stabilizaciju zemlje, oni su kao otrov u vodi. Dok ih se ne riješimo do kraja, nema šanse da se išta istinski opet izgradi, da se poboljša ekonomija ili ljude iz izbjegličkih centara vrati na selo", kaže Knights.
Iz mraka je ponovno izronio i ISIL-ov emir, Abu Bakr al Bagdadi, za kojeg je Rusija tvrdila kako su ga uspješno likvidirali u svibnju 2017. godine. Nedavno je svojim sljedbenicima poručio neka "odole iskušenjima i pobjeda će biti naša".
"Apsolutno ostajemo u Siriji, jer je fokus i primarni cilj uništavanje ISIL-a, a još nismo lansirali posljednju fazu fizičkog uništavanja kalifata. Misija itekako traje", kaže predsjednički izaslanik na terenu Brett McGurk. Idea je da demokratske sile, ponajviše snage SAD-a, oslobode oko 1.000 kilometara kvadratnih uz iračku granicu.
No, svjesni su kako to nije dovoljno za potpunu eliminaciju. ISIL je aktivan i u pustinjskom području između doline Eufrata i šireg regionalnog područja oko grada Palmire, teritorija koji je oslobodila Sirijska vojska vlade predsjednika Bashara al Assada, dok se komad pustinje koji kontroliraju američke trupe nalazi južnije uz granicu s Irakom.
U raspravu se, navodno, uključila i CIA koja ne vjeruje tako crnim prognozama niti misli da je stanje tako kritično. Podsjećaju da je ISIL u protekle četiri godine izgubio 98 posto svog terena, što doista jest točno.
Cijela situacija, gdje se oko temeljnih stvari ne slažu vojska i agencije, te gdje nije jasno što je najbolja strategija, pobjeda ili čak tko jest ili nije borac, izrazito podsjeća na rat u Vijetnamu.
"Od 2014. godine procjene o snazi grupe izrazito variraju, posebno ako uzmemo u obzir da je koalicija protiv ISIL-a nekoliko puta objavila kako je 100 posto ISIL-ovaca ubijeno, a vidimo da to nije do kraja točno te da ima novih regrutacija, puteva financiranja i nabave oružja", kaže Ali Soufan, FBI-jev specijalist za terorizam.