Pionirka softverskog inženjeringa, čiji je rad bio ključan za slijetanje misije Apollo 11 na Mjesec, preminula je 30. rujna ove godine, potvrdio je Massachusetts Institute of Technology, institucija na kojoj je gradila velik dio svoje impresivne karijere.

Margaret Hamilton rođena je 17. kolovoza 1936. godine u malom gradu Paoliju u Indiani. Njezina se obitelj ubrzo preselila u Michigan, gdje je pohađala srednju školu i započela svoje obrazovanje. Diplomirala je matematiku na Sveučilištu Earlham 1958. godine, a zanimala ju je i filozofija pa je to bio njezin sporedni predmet. Nakon što je kratko radila kao profesorica matematike u srednjoj školi, preselila se u Boston sa suprugom.

U Bostonu se zaposlila na spomenutom institutu, gdje je isprva razvijala softver za predviđanje vremena kako bi financijski podržavala supruga tijekom njegovog studija na Harvardu. U to vrijeme računalna znanost i softversko inženjerstvo nisu postojali kao službeni predmeti na sveučilištima. Programiranje se učilo isključivo kroz praktičan rad i rješavanje konkretnih problema na poslu. Njezin talent brzo je prepoznat pa se ubrzo priključila važnim projektima na kojima je brusila svoje vještine.

Od 1961. do 1963. godine radila je na projektu SAGE, ogromnom američkom sustavu protuzračne obrane. Tamo je bio jedan od programera zaduženih za pisanje softvera koji je trebao prepoznati neprijateljske letjelice. Bio je to vrlo složen posao koji je zahtijevao iznimnu preciznost i inovativnost, a Margaret se istaknula rješavanjem problema koji su drugima zadavali glavobolje. Njezin uspjeh na ovom projektu bio je ključan za njezinu daljnju karijeru i odlazak na svemirske programe.

Sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća započeo je rad na programima za misije Apollo. Vrlo brzo je napredovala i postala voditeljica tima od stotinu inženjera koji su razvijali softver za svemirske letjelice s posadom. Njezin tim bio je odgovoran za in-flight softver, koji je uključio razne složene algoritme dizajnirane za zapovjedni i lunarni modul letjelice Apollo. U to vrijeme softver se tek počeo ozbiljno shvaćati.

VAŽAN DATUM 8. LISTOPADA Dan koji je promijenio Hrvatsku: Zašto više nije praznik?

Kako bi naglasila važnost svog rada i izborila se za ravnopravan status s ostalim inženjerima, Margaret je skovala termin softverski inženjering. Bilo je to vrijeme kada su mnogi stručnjaci za hardver smatrali ideju da je softver jednako bitan, no njezin rad je ubrzo dokazao suprotno. Uložila je ogroman trud u razvoju pouzdanog sustava koji je mogao otkriti pogreške i osigurati oporavak u stvarnom vremenu. Za svaki redak koda morali su biti apsolutno sigurni da će ispravno raditi u nepredvidivim uvjetima svemira.
Jedna od zanimljivijih priča iz tog vremena vezana je uz njezinu kćer Lauren. Jednog dana Margaret ju je dovela na posao, a mala Lauren je igrajući se pritisnula tipke koje su pokrenule predlansirni program tijekom simulacije leta, što je dovelo do rušenja sustava. Margaret je shvatila da bi astronauti mogli napraviti istu pogrešku te je inzistirala na pisanju zaštitnog koda, što se pokazalo iznimno korisnim u kasnijoj misiji Apollo 8. Stručnjaci su prvo odbacili tu mogućnost, tvrdeći da obučeni astronauti nisu prave takve greške, ali stvarnost ih je ubrzo demantirala.

Najpoznatiji trenutak njezine karijere dogodio se tijekom slijetanja misije Apollo 11 u mjesecu srpnju 1969. godine. Samo tri minute prije nego što je lunarni modul trebao dotaknuti površinu, računalo je postalo preopterećeno zadacima i oglasili su se alarmi. Zahvaljujući asinkronom sustavu koji je dizajnirao svojim timom, računalo je uspjelo ignorirati zadatke nižeg prioriteta i fokusirati se isključivo na samoslijetanje. Da taj sustav nije postojao, misija bi vrlo vjerojatno bila prekinuta u posljednjem trenutku.

Nakon ogromnog uspjeha programa Apollo, Margaret je nastavila raditi na inovacijama i osnovala vlastitu tvrtku. Tvrtku Hamilton Technologies osnovao je 1986. godine, fokusirajući se na razvoj univerzalnog jezika za dizajn sustava i softvera. Tijekom svog života objavila je više od stotinu i trideset znanstvenih radova, ostavivši dubok trag u industriji. Uvijek je poticala mlade žene da se bave znanošću i programiranjem, a njezin utjecaj prepoznao je cijeli svijet.

- Nemojte dopustiti da vam strah stoji na putu i nemojte se bojati reći da nešto ne znate ili ne shvatite - savjetovala je jednom prilikom mladim programerima.

Za svoj izvanredan doprinos razvoju znanosti primila je brojna važna priznanja. Američka svemirska agencija dodijelila joj je posebnu nagradu 2003. godine, a predsjednik Barack Obama uručio joj je Predsjedničku medalju slobode 2016. godine. Prema pisanju britanskog The Guardiana, iza sebe je ostavila kćer, zeta, dvoje unučadi i četiri praunučadi, kao i nevjerojatno naslijeđe koje je zauvijek promijenilo svijet tehnologije i svemirskih istraživanja.

*uz pomoć AI