Operater razorene nuklearne elektrane Fukushima Daiichi morat će izbaciti ogromne količine kontaminirane vode iz spremišta izravno u Tihi ocean, najavio je japanski ministar za okoliš. Potez je to koji je izazvao bijes lokalnih ribara.

Više od milijun tona kontaminirane vode nakupilo se u postrojenju otkako ga je pogodio tsunami u ožujku 2011., i razina mora se podignula za 15-ak metara, to je pokrenulo trostruko urušavanje u elektrani i prisililo evakuaciju desetaka tisuća stanovnika, piše Guardian.

Novi izazovi Povratak: Tvrde da su voće i povrće iz Fukushime zdravi

Tokijska tvrtka Tepco borila se s nagomilavanjem podzemnih voda koje se onečišćavaju jer se miješaju s vodom koja se koristila za hlađenje tri oštećene reaktorske jezgre. Pokušali su ukloniti većinu radioaktivnih tvari iz vode ali ne postoji tehnologija za uklanjanje tritija, radioaktivnog izotopa vodika. Obalne nuklearne elektrane obično ispuštaju vodu koja sadrži tritij u ocean. Javlja se u prirodi kao mikroelement. 

Tepco je prošle godine priznao da je voda u njenim rezervoarima još uvijek sadržavala osim tritija, i druga onečišćenja.

Trenutno se u gotovo 1000 spremnika na lokalitetu Fukushima Daiichi drži više od milijun tona kontaminirane vode, ali je ovo poduzeće upozorilo da će im do ljeta 2022. godine ponestati prostora u spremnicima.

"Jedina opcija bit će njezino ispuštanje u more i razrjeđivanje. Cijela će vlada o tome raspravljati a ovo je samo moje mišljenje", rekao je Yoshiaki Harada na brifingu u Tokiju u utorak.

Odluka o uklanjanju vode neće biti donesena dok vlada ne primi izvještaj s okruglog stola stručnjaka. Ostale mogućnosti uključuju isparavanje tekućine ili njeno skladištenje u zemlji na dulje vrijeme.

Nevidljiva smrt SAD "svoj Černobil" zatvara 40 godina poslije katastrofe

Harada nije rekao koliko će vode trebati ispustiti u ocean, no jedna nedavna studija Hiroshija Miyanoa, koji vodi Odbor za ispitivanje razgradnje otpada iz Fukushime, kaže da bi moglo biti potrebno i 17 godina da bi se ispraznila sva količina obrađene vode i smanjila radioaktivnost do razine koja zadovoljava sigurnosne standarde postrojenja. 

I Južna Koreja također je izrazila zabrinutost zbog utjecaja koji bi ova odluka imala na kvalitetu njihove ribe i drugih prehrambenih namirnica iz mora. Prošli mjesec Seoul je pozvao visokog službenika japanske ambasade i objasnio kako bi se trebalo postupati s otpadnom vodom iz Fukushime Daiichi.

Veze između ove dvije države već su napete zbog spora oko odštete koje Japan mora isplatiti Koreancima koji su tijekom Drugog svjetskog rata bili prisiljeni raditi u japanskim tvornicama.

Japanska vlada je potrošila 34,5 milijardi jena  - oko 2.6 milijardi kuna,  za izgradnju zamrznutog podzemnog zida kako bi se spriječilo da podzemne vode dođu do tri oštećenog reaktorskog postrojenja. Zid je, međutim, uspio samo smanjiti protok podzemne vode s oko 500 tona dnevno na oko 100 tona dnevno.

Japan je sad pod novim pritiskom jer je Tokio domaćin Olimpijade i Paraolimpijade idućeg ljeta, a prije šest godina tijekom natječaja za domaćine igara premijer Shinzo Abe uvjeravao je međunarodnu zajednicu da je situacija "pod nadzorom".