Iz EU-a ćemo dobiti 357 milijuna eura bespovratnih sredstava za projekt koji će trajati 2017-2021. godine. Riječ je o strateškom projektu za cijelu Hrvatsku i u kontekstu priprema za ulazak u Schengen, rekao je u četvrtak na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.

Nije to ni približno prvi put da je neki hrvatski političar najavio da će Europa podnijeti većinu troškova gradnje tog famoznog Pelješkog mosta koji, ni nakon desetljeća priča i obećanja, nije ništa bliže svom završetku nego onda kad je Ivo Sanader poslao građevinske strojeve na poluotok u blizini Dubrovnika.

Sve je počelo još 2005., kada je tadašnja vlada krenula u gradnju mosta iako za to nije imala osiguran novac. Te je godine izdana načelna građevinska dozvola za most, a Povjerenstvo za ceste, kojim je tada predsjedao Ivo Sanader, nakon usuglašavanja s BiH, definira da širina plovnog puta ispod njega mora biti najmanje 200 puta 55 metara. Već sljedeće godine izabrano je konačno rješenje mosta sa širinom plovnog puta od 400 puta 55 metara. Iste godine raspisan je javni natječaj za izvođače radova, a od tri pristigle ponude prihvaćena je ona udruge Viadukta, Konstruktora i Hidroelektre-niskogradnje, teška 1,94 milijardi kuna. U listopadu 2007. potpisan je ugovor s izvođačima radova, a rok za završetak radova bio je 12. svibnja 2012. No uskoro izvođači upućuju zahtjev za izmjenu projekta jer su shvatili, između ostalog, da je temeljenje pilona predviđeno bunarima – neizvedivo. Ti se zahtjevi uvažavaju pa se 2009. mijenja građevinska dozvola.

"Nismo se razmetali obećanjima, nismo potpisivali nikakve ugovore iza kojih ne stoje financijska sredstva, kako se nekada radilo. Danas, s punom odgovornošću možemo reći da smo ovaj postupak doveli do samog početka njegovog izvođenja", rekao je u ljeto 2015. godine tadašnji premijer Zoran Milanović. Na konferenciji za medije su mu se tom prilikom pridružili i neki ministri, a među njima je bio ondašnji ministar prometa Siniša Hajdaš-Dončić koji je govorio da je projekt dobio odlične ocjene iz europskih institucija. "Očekujemo raspisivanje natječaja za radove u zadnjem kvartalu ove godine, a gradnja bi trebala trajati dvije i pol do tri godine", kazao je ministar Hajdaš Dončić i zaključio: "Ovo je zajednički projekt, realan i ostvariv, rađen po svim procedurama uljuđenih europskih država".

Ali eto, građevinari još nisu došli ni počeli razmišljati o ponovnom slanju opreme na Pelješac, iako je od tih pompoznih najava prošlo gotovo dvije godine.

Čak i prošle godine, dok je Sabor izglasavao nepovjerenje Tihomiru Oreškoviću i prvoj vladi HDZ-a i Mosta, ponavljali su političari gotovo identične izjave. "Očekujem da će se most izgraditi. Poznato je da je naša županija na pelješkom mostu inzistirala i moram reći da se u proteklom razdoblju na tome intenzivno radilo. Kao što su ministri obećali, raspisuje se natječaj i šalje aplikacija Europskoj komisiji za sufinanciranje", rekao je župan Dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, koji očekuje početak radova početkom 2017. godine, a konačno dovršenje pelješkog mosta za dvije do tri godine.

Aktualni ministar prometa, Oleg Butković, je i u to vrijeme govorio da će Europa sufinancirati gradnju mosta i ostale infrastrukture, ali je spomenuo jednu veliku, možda i najveću prepreku. "Negdje još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi", kazao je Butković. Zašto bi Europska komisija sufinancirala jedan od najvećih projekata unutar Europske unije gdje još nisu riješena ni pitanja vlasništva budućeg građevinskog zemljišta, nitko nikad nije detaljno objavio.

Bruxelleška birokracija iznimno je kompleksna, a na svakom koraku procedure su političari se hvalisali da je izvršen ključni korak ka ostvarenju cilja. Početkom ove godine došla je potvrda JASPERS-a, projekta Unije za sufinanciranje infrastrukturnih ulaganja, da je doista i pripremljen projekt cestovnog povezivanja južne Dalmacije. Projekt je zatim poslan Nezavisnoj kontroli kvalitete koja je također dala pozitivno mišljenje, ali pitanje je što će reći Europska komisija. 

Kako je rečeno na početku sjednice Vlade, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac dobila je poziv povjerenice za regionalnu politiku EK Corine Cretu za 7. lipnja. Europska komisija dovršit će sve  interne procedure za sufinanciranje iz sredstava EU i iz proračuna EU "dosad najvećeg projekta koji smo uopće imali".

Još dok je Sanader bio premijer, godinama prije Hrvatskog ulaska u Europsku uniju, Europska investicijska banka objavila je da neće kreditirati gradnju Pelješkog mosta, usprskos žestokim najavama i čvrstom uvjerenju domaćih vlasti da će to EIB financirati. Poručili da se taj projekt ne uklapa u dugoročnu viziju Unije jer bi Hrvatska i Bosna i Hercegovina jednoga dana trebale postati njezine članice pa stoga jednostavno nema smisla.

Zbog svih tih najava, odbijenica, početaka gradnje i očitog nedostatka konkretnog napretka, Pelješki most i dalje smatramo jeftinim kupovanjem političkih bodova. Tek kad prvi automobili prođu od Splita preko Pelješca pa do Dubrovnika, vjerovat ćemo da je most doista i gotov. Do tad, zapitajmo se samo gdje su građevinske dozvole za gradnju, iako je ministarstvo na čelu s Butkovićem obećavalo da će još prije jeseni biti sve dovršeno s te strane.