Američki predsjednik Donald Trump objavio je da su počele pripreme za sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog po prvi put od početka invazije. Trump je u izjavi na društvenoj mreži Truth Social sastanak s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i EU liderima nazvao vrlo dobrim. Dva pitanja se odmah nameću sama od sebe, gdje i kada će se susreti. Trump se nada da bi se povijesni susret mogao dogoditi do kraja kolovoza.

Bijela kuća razmatra mogućnost održavanja trilateralnog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa, ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u mađarskoj prijestolnici Budimpešti, tvrde dužnosnik Trumpove administracije i osoba bliska administraciji, objavio je ekskluzivno, Politico. Američka Tajna služba već priprema teren za potencijalni summit u srednjoeuropskoj zemlji kojom upravlja premijer Viktor Orbán, dugogodišnji saveznik Trumpa još od njegovog prvog mandata. 

Moskva, Ženeva...

Iako Tajna služba često razmatra više mogućih lokacija i konačna odluka o mjestu sastanka još nije donesena, Budimpešta se, prema riječima dvojice izvora upoznatih s privatnim razgovorima, sve više ističe kao prvi izbor Bijele kuće. Putin je navodno Trumpu poručio da preferira Moskvu, dok se francuski predsjednik Emmanuel Macron založio za Ženevu kao idealnu lokaciju. Kako ne bi ostala po strani, švicarska ministrica vanjskih poslova ponudila je Putinu "imunitet" od postojećeg uhidbenog naloga za ratne zločine, ako Švicarska  poznata po neutralnosti bude odabrana za domaćina pregovora.

AURUS SENAT Putinova limuzina od 1,2 milijuna eura. Ima ih samo 31, a jednu od njih vozi i Kim Jong Un

Ruski predsjednik je uz Benjamina Netanyahua na potjernici Međunarodnog kaznenog suda u Hagu. Međutim, ni Rusija ni Izrael nisu nikada ratificirali Rimski statut tako da ne moraju provoditi njegove odluke. Putin se kazneno goni od 17. ožujka 2023. kada je Haag izdao uhidbeni nalog za njim i Marijom Lvov-Belov, povjerenice za prava djece u Rusiji. Tereti ih za otmicu i deportaciju desetaka tisuća ukrajinske djece koju posvajaju obitelji u Rusiji, mijenjaju im imena i rusificiraju ih. Kijev je službeno dokumentirao 19. 546 otete djece, ali taj broj bi mogao biti veći čak i do 30.000 djece u Rusiji.

Budimpeštanski memorandum

Mađarska prijestolnica budi neugodna sjećanja za Ukrajince. Ako se susret stvarno dogovori u Budimpešti, Ukrajinci bi prstom sudbine po drugi put mogli tamo kapitulirati. Na istom mjestu 1994.  godine Kijev je ostao bez trećeg najvećeg nuklearnog arsenala na svijetu 1994. godine. Budimpeštanskim memorandumom Ukrajina je predala nuklearno oružje Rusiji koja joj je sa SAD-om, UK-om i Francuskom garantirala sigurnost i teritorijalni integritet koji ne postoji od 2014. godine.

Posjetio 17 država

Iako ga goni Hag, Putin je od početka invazije posjetio 17 država, uključujući i Ukrajinu (Mariupolj 2022.). Izuzev SAD-a i zaljevskih petrodolar diktatura, koje se sve više nameću kao posrednici i randevu važnih diplomatskih susreta, većina zemalja koje je Rus posjetio su bivše sovjetske republike i saveznice iz BRICS-a. Bio je u Ukrajini, Bjelorusiji, Saudijskoj Arabiji, UAE-u, Iranu, Armeniji, Azerbajdžanu, Kazahstanu, Turkmenistanu, Kirgistanu, Uzbekistanu, Tadžikistanu, Mongoliji, Kini, Sj. Koreji, Vijetnamu i SAD-u.

Najveća bojazan svih uključenih oko Putina i Zelenskog je iz temelja različito viđenje sukoba i uzroka sukoba u Ukrajini. Zelenski i Kijev invaziju smatraju ruskim imperijalizmom i kulminacijom višegodišnjih želja Putina da Moskva vrati utjecaj i interesne zone koje je imala pod svojom kontrolom tijekom Ruskog Carstva i SSSR-a. Sam Putin je rekao da je pad komunističkog imperija bila najveća geostrateška katastrofa u 20. stoljeću. Putin i Moskva 'specijalnu vojnu operaciju' vide kao spašavanje ruske nacionalne manjine u Ukrajini kojoj po njima prijeti kulturološko i lingvističko istrebljenje. Putin je i kod Trumpa spomenuo uklanjanje temeljnih uzroka rata pod koje spada i neutralizacija Ukrajine kao neovisne države.

Iako Trump pritišće Zelenskog na teritorijalne ustupke, a već je ranije rekao da je Krim završena priča, ukrajinski predsjednik pokušava na sve načine eskivirati predaju teritorija, a pogotovo obrambenog pojasa u Donbasu na kojeg je Putin bacio oko, znajući da ga vojno neće moći osvojiti do kraja ove godine. Ako Ukrajina izgubi obrambeni pojas koji se proteže kroz istočni dio Ukrajine, duž autoceste H‐20 i uključuje gradove Slovjansk, Kramatorsk, Družkivka i Kostjantinivka, Rusija bi imala otvoreni put sve do Dnjepra do kojeg vode ravne stepe gdje Ukrajina nema ni izbliza obranu kao na zapadu Donjecka. Ipak, Zelenski svjestan trenutka, rekao je da bi Ukrajina mogla pristati na teritorijalne koncesije samo nakon održanog referenduma.

Teritoriji

Za razliku od Minskih sporazuma kada je Putin tražio visoku autonomnost dijelova Ukrajine gdje žive Rusi, sada traži pripajanje tih teritorija uključujući i one koje nije vojno osvojio. Traži cijeli Donbas kojeg čine Donjecke i Luganske oblasti. Rusija želi zadržati kontrolu nad dijelovima Hersonske i Zaporiške oblasti koje je okupirala. Zauzvrat, Moskva nudi povlačenje iz Harkiva i regije Sumy. Površina Krima je oko 27.000 km2.

Donbas čine Donjecka oblast površine 26.500 km2, Luganska oblast površine 26.700 km2, što znači da ta dva područja imaju ukupnu površinu od 53.200 km2. Rusija sada kontrolira oko 98 posto Luganske i oko 75 posto Donjecke oblasti. Unatoč tome, Moskva želi da se Ukrajina povuče i preda cijeli Donbas. Kerson i Zaporožje: Ukupna površina Zaporoške oblasti iznosi 27.200 km2, a Rusija kontrolira oko 60 posto teritorija. Kada je riječ o Hersonskoj oblasti, ona pokriva oko 28.500 km2, Rusija kontrolira oko 70 posto.