Smanjenje rizika od  prodora i pripreme za brzo otkrivanje, kontrolu i sprečavanje širenja afričke svinjske kuge na Balkanu, glavna je tema četverodnevne radionice Svjetske zdravstvene organizacije koja se održava ovih dana u Beogradu. Afrička svinjska kuga virusna je zaraza izrazito visoke smrtnosti zaraženih životinja koja se penje i do 100 posto. Zahvaća i divlje i pitome svinje, a jedina sretna okolnost je da se ne prenosi na ljude. No, ima veliki potencijal da uništi ruralni život i ugrozi sigurnost hrane i trgovine u pogođenim regijama. 

Posljednjih godina bolest se postupno širila, a njezina pojava u Bugarskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj, bit će ozbiljna i neposredna prijetnja Balkanu ove godine, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija. 

"Virus se može brzo proširiti zbog relativno guste populacije divljih svinja i vrlo mnogo uzgajivača svinja", govori Daniel Beltran-Alcrudo, zdravstveni djelatnik Svjetske zdravstvene organizacije u sektoru za zdravlje životinja. 

"Svijest, poboljšana biološka sigurnost i spremnost ključni su za sprječavanje prodora bolesti u regiju i minimaliziranje negativnih utjecaja na ruralni život, lanac vrijednosti i trgovinu svinjama", rekao je Beltran-Alcrudo.

Posljednjih dana u Hrvatskoj je otkriveno nekoliko pokušaja plasiranja pokvarenog mesa na tržište, a posljednji slučaj spriječen je na graničnom prijelazu Harmica pokraj Zaprešića. Slovenski kombi pokušao je u Hrvatsku prevesti 570 kilograma mesa za kebab iz Poljske, u kojoj je otkrivena afera s goveđim mesom bolesnih krava. 

Tjednik Express u novom broju od 22. veljače donosi veliku reportažu u kojoj o švercu pokvarenog mesa govore veterinarski inspektori, krijumčari i svjedoci ilegalnih klaonica.

Sivo tržište upravo je izvan kontrole zdravlja mesa, o čemu za Express govori i Branko Bobetić iz gospodarsko-interesnog udruženja Croatiastočar. Kaže – poljski slučaj bolesnih goveda upozorenje je Hrvatskoj da nam se takvo što ne dogodi. Ali iznosi zanimljive podatke o procjeni, koliko bi naše tržište nelegalnog mesa moglo biti veliko.

- Kada se napravi bilanca u Hrvatskoj je lani ‘nestalo’ oko 700.000 odojaka. Ne zna se gdje su završili – kaže naš sugovornik. Dodaje i da je u peradarstvu stanje vrlo opipljivo jer se do u pile može vidjeti da nedostaje 10 milijuna pilića. Evo njegove računice: “Prema podacima Hrvatske poljoprivredne agencije i Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je oko 100.000 krmača. Svaka krmača kod malog uzgajivača oprasi u prosjeku 15 odojaka, kod velikih i više od 28 odojaka. S obzirom na broj malih i velikih uzgajivača, ispada da 100.000 domaćih krmača svake godine oprasi dva milijuna odojaka. Lani je otklasirano, dakle zaklano pod strogom kontrolom veterinarske inspekcije, oko 1,33 milijuna komada odojaka. Ako tome pridodamo izvoz te dio odojaka koji se odvoje za remont (za obnovu stada krmača), ispada da nam u toj bilanci nedostaje 700.000 odojaka. Gdje su oni? To je sivo tržište i to je veliki broj – tvrdi Bobetić.

Čitavu ekskluzivnu priču o borbi za zdravo meso čitajte samo u tiskanom izdanju Expressa.

Donosimo i nepoznate detalje sororicida u Međimurjue gdje se istražitelji ozbiljno pribojavaju da je Smiljana možda počinila savršen zločin. Čitajte i ekskluzivni intervju Filipa Šovagovića povodom premijere Kiklopa u Gavelli koji po klasiku Ranka Marinkovića postavlja redatelj Saša Anočić, ali i intervju sa sestrama Željkom i Nadom Martić, opernim divama HNK Zagreb. Blizanke Martić već gotovo pet desetljeća motaju se po kazalištu, a kažu da su im roditelji usadili strast prema glazbi jer su ih od malih nogu vodili u kazalište.