Na stranicama Memorijalnog centra Srebrenica javno su objavljeni dokumenti , 59 stranica nazvani "Genocide Papers". Među njima je i magnetofonska snimka XVI. sjednice Skupštine srpskog naroda u BiH, održane 12.05.1992. godine u Banja Luci u prostorijama Doma JNA sa početkom u 10:00 sati, piše Slobodna Dalmacija. Ključan čovjek na toj sjednici je Ratko Mladić i ti transkripti bili su važan dokaz na Haškom sudu. U izlaganjima pred političkim vodstvom bosanskih Srba zapovjednik njihove vojske u nekoliko navrata apostrofira Dalmaciju - Zadar, Kijevo, Drniš... Kao primjer kako slomiti i kontrolirati Sarajevo. Dijelove transkripta preuzeli smo s te magnetofonske snimke. 

TEORIJE ZAVJERE Demoni pomahnitalog Mladića. Kažu da je vezao Arkana kao psa. 'Ubio mi je kćer!'

Govori Ratko Mladić: "Ja samo želim svoj posao da uradim valјano. Međutim onaj ko iole zna ratno pravo a ja ću vas poučiti sada iz našeg ugla dole iz Kninskog Korpusa. Bilo je mnogo dilema zašto nismo zauzeli Zadar. Mogli smo. Nismo iz dva razloga: Prvo: zato što mi možemo uzeti i Zadar, ali Međunarodna zajednica nikad nam neće to priznati da je naše. Ako nije bilo naše, primjer. Mi to možemo držati 5, 10 ili 150 godina, naši će se unuci morati vratiti tamo gdje smo došli, a nije naše. To koji misle da je naše tamo dokle dođe tenk i vojnik to su davno prošla vremena, to je pluskvamperfekt. Naši tenkovi i naši borci trebaju da budu tamo gdje je naše ognjište. A ako smo u ovome ratu došli do tamo gdje nije naše onda moramo to zadržati da se kroz političke pregovore dobije ono što je naše a nismo u mogućnosti da dobijemo na drugačiji način."

U jednom trenutku, doduše, Ratko Mladić napominje i kako je problem oko Orkana bio razlog da "prikoči" kod napada na Zadar. 

"Ne trebaju mi aplauzi zemlјače. Ja za to ne radim, ni za priznanјe, već samo radim da osvetim kosti mojih mrtvih drugova. Jer ako se sjetim na nјih, ne mogu da govorim. Ja ću vama pričati kako sam ja na Zadru radio. Mi smo pred Zadrom stali iz razloga da smo ga zauzeli i da bi došlo do nekakvog izjašnјavanјa, kad bi se vratili Hrvati i Srbi bilo bi u Zadru više Hrvata nego u celoj Krajini Srba. Iz tog razloga nismo ga zauzeli. I drugi razlog nismo Zadar. Prvi razlog je bio ovaj što ću vam reći kao drugi. Trebala nam je tehnika koja radi sada oko Mostara i Kninskom korpusu. Trebao mi je onaj sistem Orkan koji tuče 60 km, jer da smo nastavili da se borimo uništili bi tu tehniku, a ionako je dosta oštećena."

Mladić se u istom govoru vraća i na Kninski korpus. Objašnjava da je njegova prednost bila jedinstvena komanda nad regularnim snagama JNA, lokalnom Teritorijalnom obranom i milicijom Milana Martića. Kao konkretan primjer navodi Kijevo: govori kako je od Martića zatražio četrdesetak milicajaca i kako su zatim sudjelovali u operaciji koju je vojno zapovjedništvo isplaniralo. Taj dio stenograma citiran je i u vojno-stručnim analizama korištenima pred Haaškim sudom upravo kao dokaz zajedničkog djelovanja JNA, srpske teritorijalne obrane i Martićeve policije.

MONSTRUMOV SPROVOD Tko su opskurni likovi koji su došli na komemoraciju za zločinca Mladića?

Govorio je i o Drnišu. Tvrdio je da je grad nakon zauzimanja ostao uglavnom čitav te da je rušeno samo ondje gdje je bilo potrebno proći preko barikada. Odmah potom otvara pitanje pljačke na osvojenim područjima. Nije zagovarao nekontrolirano raznošenje imovine pojedinaca, ali je njegova definicija bila jednako jeziva: ono što ostane iza osvojene crte, pokretno ili nepokretno, smatrao je „ratnim plenom“ kojim treba upravljati organizirano, prodavati ga, skladištiti ili koristiti za potrebe vojske i stanovništva pod srpskom kontrolom.

S Mladićem je oko Zadra pregovarao Božo Krce. U nekim momentima transkripti su nejasni, Mladić skače s teme na temu ali se nekoliko puta vraća na Krcu i Zadar. Očito okupaciju grada doživljava kao podvig, a civilne mete, poput Hotela Kolovare, u njegovoj su glavi bile sasvim legitiman cilj. U hotelu Kolovare su inače bile smještene i izbjeglice. Tijekom Domovinskog rata na širem zadarskom području (Grad Zadar i bivša Općina Zadar, odnosno današnja Zadarska županija) poginulo je inače između 700 i 800 ljudi, prema službenim evidencijama udruga proizašlih iz Domovinskog rata i povijesnih dokumenata.

"Ulazim u kancelariju, pošto sam znao tog nekog Krcu Božu inžinјera, iz sela Trilјa inače rezervni oficir ABH, glavni je bio za odbranu Zadra. Imali smo tu vruću liniju, pozovem ga... (...) Oni mene stalno pitaju ko je meni šef ako je Jugoslavija nestala. E kad nema više toga, šef sam sad sam sebi, a vi izvolite. (...) Dolazim u tu kancelatriju i nazovem tog Krco Božu i kažem a on o gospodine generale, znate nema iselјavanja više. Dobro gospodine Krce, zbog čega ne može da se iznosi iznosi te sve, sve može da ostane samo bez oružja. Dobro. Gospodin Krce hoćeš li ti to da pustiš kako je plan napravlјen. Nema govora gospodine generale, jedino ako vi dođete. Dobro. Evo mene. Okrenem, pritisnem komandanta artilјerijske i raketne grupe korpusne. Komandanti slušajte naređenje. Iks taj i taj, petocifren broj, ipsilon, taj i taj, cet taj i taj na pod toliko. Krco jesi li čuo, ha generale, znamo mi vaše šeme, to ti je hotel Kolovare. Ne možete vi tamo, tu je Evropska zajednica smještena. Baš ću ja tu da tučem, jer su vas oni i doveli ovdje. Pet minuta imaš da se zaklonite, isteklo pet minuta, pozovem, gospodine počinjem dejstvo, komandant 5 plotuna, pali. Onaj dum, dum, dum, kad viče - Mladiću jesi li ti normalan, super normalan. Bio sam na sistematskom pregledu prije tri mjeseca i svi rezultati kao 20 godina da sam imao. Gospodine, možemo li, prekinite, ne, ne, još tri plotuna, Mladiću, čovječe možemo li se dogovoriti. E da čujem. Kolona da kreće, ama to da se dogovorimo, Filip Jakov tučem sa 20 plotuna brodske artilјerije, pozovem komandanta mornarice jer sam ja samo imao sa njima vezu, 20 plotuna po Filip Jakovu, on moli cvrči prekini molim te, nemam ovdje 20 plotuna da se izvrši što sam naredio. Kad je završio to sve ćemo se dogovoriti jel se nismo dogovorili već ti pusti kolonu ovog momenta i upamti Krco, znam i gdje ti je Krizni štab. Tu ću tebe ali mi trebaš da iseliš, zaustaviš li još i jedno vozilo nemam poslije milosti. Išlo tri dana, četvrti dan se pokvarilo jedno vozilo, zovem Krcu Božu, oni hoće da ga uzmu, Krce vozilo, pošalјi ekipu da se opravi i da mi se dovede na Musap stan. Ama generale, pet plotuna pali pošalјe ekipu, sutradan treba da demontiramo agregate iz kasarnih i školskih centara u Zadru i sa njima sada osvjetlјavamo aerodrum Zemunik. Nemamo dizalice, treba sto tonska dizalica, kažu meni predlažemi komandant ovaj Zrakovski Trpko i neki to da ostavimo, ne može se prići pa kuća, ne može se razvalјivati slušaj čovječe. Krov diži miniraj, sve sruši za sebe, neka ništa ne ostane. Kažem nije tu, neke vilјuškare ne, ne mi ćemo vilјuškare, ja ću vilјuškare, meni će dati Krce Božo, opet zovem Krce, treba mi toliko vilјuškara za utovar, da bi išlo brže kolona, treba mi dizalica za to i zato. Mladiću, kako to čovječe da ti uradim, u mene su lјudi svi na frontu. Skinućeš uniformu u Zenge, obući ga u civilno odelo, dati mu policijsku pratnјu tvoju, policija moja, ima da radi. E tako sam ja iselјavao Zadar."

POKLONIO SE MLADIĆU Vučićev sin jako voli ratne zločince i čudne skupove, kao i tata. Viđaju ga s mafijašima

Božo Krce kao glavni pregovarač za Slobodnu Dalmaciju je rekao: 

"Mladić glumi hrabrost, a zapravo je bio kukavica s moćnom artiljerijom. Na pregovore je uvijek dolazio na teritorij pod kontrolom Srba, u pancirki koja je počinjala od vrata a završavala na koljenima, a iza leđa mu je uvijek stajao bodyguard. Toliko o Mladićevoj hrabrosti."

Najavljivao je ratni zločinac kojeg uz počasti ispraćaju danas u Beogradu da će popiti kavu u Zadru 1991. Nikad je nije popio. Intenzivno granatiranje samoga grada započelo je 15. rujna 1991. godine od strane JNA i srpskih paravojnih postrojbi. Najteži dan obrane Zadra bio je 6. listopada 1991. godine, kada je u samo jednom danu na uže središte grada palo tisuće granata i kasetnih bombi, pri čemu je pogođeno više od 120 objekata, a poginula su 23 civila. Ali Zadar nije pao.