Birališta na kojima su se makedonski građani izjašnjavali o promjeni imena svoje zemlje zatvorena su u nedjelju u 19 sati, a pola sata prije zatvaranja odaziv je bio manji od 35 posto, što  je manje od minimalnih 50 posto koliko je potrebno da referendum bude pravovaljan, javile su agencije.

Makedonci su glasali na referendumu o promjeni imena u "Republika Sjeverna Makedonija", kako bi završilo desetljeća dug spor s Grčkom koji je blokirao put prema članstvu u Europskoj uniji i NATO-u.

Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je do 18,30 sati na referendumu glasalo 34,09 posto birača.

Grčka ima pokrajinu nazvanu Makedonija i drži da ime njezine sjeverne susjede predstavlja svojatanje njenog teritorija, zbog čega je stavila veto na makedonsku kandidaturu za članstvo u euroatlantskim integracijama.

Intervju "Makedonsko pitanje moglo bi dovesti do svjetskog rata"

Dvije vlade su u lipnju postigle dogovor na temelju prijedloga o novom imenu, no nacionalistički protivnici tog sporazuma smatraju da bi ta promjena potkopala etnički identitet makedonske, većinom slavenske populacije.

Pobornici promjene imena, poput socijalističkog premijera Zorana Zaeva, kažu kako je to cijena vrijedna plaćanja u zamjenu za članstvo u oba saveza.

Predsjednik Gjorge Ivanov je najavio da neće glasovati na referendumu, a kampanja bojkota je potaknula sumnje u to hoće li izlaznost biti minimalnih 50 posto stanovništva koliko je potrebno da referendum bude validan.

Pitanje na referendumu glasilo je: "Jeste li prihvaćanjem dogovora s Grčkom za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji?".

Iako referendum nije pravno obvezujuć, dovoljan broj članova parlamenta rekao je da će se držati njegovog rezultata. Za promjenu imena je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu.

Zapadni čelnici pohrlili su u Skoplje pred referendum i pozivali Makedonce da se odazovu, signalizirajući da će samo prihvaćanjem sporazuma s Grčkom pomoći svojoj zemlji.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i ministar vanjskih poslova Heiko Maas, američki ministar obrane James Mattis, austrijski kancelar Sebastian Kurz, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i europski povjerenik za proširenje Johannes Hahn osobno su prenijeli tu poruku zadnjih dana.

Zaev je bio izravniji upozorivši Makedonce da će ili prihvatiti sporazum o promjeni imena ili i dalje biti izolirani. Tako je sastavljeno i referendumsko pitanje: "Jeste li ste za članstvo u EU-u i NATO-u, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?".

Spor Mijenjaju čak i ime da bi ušli u NATO i EU

"Referendum je savjetodavan... pa je njegov rezultat apsolutno irelevantan za moguću ratifikaciju sporazuma", rekla je profesorica i politička analitičarka Biljana Vankovska s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Skoplju.

Odmah je rekla kako ne vjeruje da će odziv na referendum biti veći od potrebnih više od 50 posto kako bi bio valjan, ali upozorava da će Zaev ipak nastaviti s provedbom Prespanskog sporazuma iako je "on već u neregularnom procesu".

Neuspjeli referendum bi "delegitimizirao" Zaeva. A eventualnim nastavkom procesa ratifikacije on "će zaobići narod, izvor svojeg autoriteta i... izazvati nepredvidljivu političku i socijalnu krizu."

No kada bi odustao od Prespanskog sporazuma, Grčka bi i dalje nastavila blokirati primanje Makedonije u NATO i njezin napredak prema EU-u, što bi moglo povećati rizik od političke nestabilnosti. Zemlja je, naime, već bila na rubu rata 2001. kada su se pobunili etnički Albanci, koji čine oko četvrtine od ukupno 1,7 milijuna stanovnika, tražeći veća prava.