Tunel Fehmarnbelt između njemačkog otoka Fehmarn i danskoga Lollanda bit će dug 18 km te će ići do 40 metara ispod Baltičkog mora i imat će ukupno pet galerija: dvije cestovne, dvije željezničke i jednu galeriju za hitne slučajeve. S proračunom od oko sedam milijardi eura Fehmarnbelt je dobio zeleno svjetlo 2022. godine, kada su započeli građevinski radovi, piše HAK revija. 

Beton i čelik glavni su elementi koji se koriste kako bi ovaj podvodni mega-tunel postao stvarnost. Iako je njegova konstrukcija neobična. Umjesto da se iskopava gigantskim strojevima za bušenje tunela, sastojat će se od 89 betonskih modula koji su ogromni: većina će biti dugačka 217 m i široka 42 m. Svaki teži ne manje od 73.000 tona. Ti će se dijelovi proizvoditi na površini, a zatim spojiti na morskom dnu. Zapravo, prvi modul dovršen je krajem prošle godine i već je ove godine uronjen s danske strane. Ranije su se provodili zadaci jaružanja koji su trajali više od dvije godine, a 70% je dovršeno u siječnju 2023. Čelik će biti drugi temeljni dio Fehmarnbelta, koji će se koristiti za ojačanje modula tunela. Svaki tjedan proizvede se 1500 tona čelika kako bi se formirale šipke duljine 15 m i promjera 32 milimetra. U usporedbi, za tunel će biti potrebno čelika kao i za 50 Eiffelovih tornjeva. Osim toga, roboti tvrtke DMC-Wire omogućit će više od 70% ovih spojeva, a magnetska dizalica koja može podići do pet tona čelika spustit će ove šipke na morsko dno. Roboti će ih spojiti i ojačati betonske module.

Što se ceste tiče, Fehmarnbelt će biti dio rute E47 koja povezuje Njemačku sa Švedskom, prolazeći kroz danski glavni grad Kopenhagen. Trenutno vožnja trajketom preko tjesnaca između otoka Fehmarn i Lolland traje oko 45 minuta, a u to nije uračunato vrijeme čekanja. S tunelom, kažu, ovo će putovanje biti skraćeno na 10 minuta. Putovanje vlakom trajat će sedam minuta jer će vlakovi prijeći tunel brzinom od 200 km/h. Tako će se, pak, vrijeme putovanja između Hamburga i Kopenhagena skratiti s gotovo pet sati na dva i pol sata. Očekuje se da će tunel biti pušten u promet 2029. godine.