Američka ambasadorica u Ujedinjenim narodima Nikki Haley objavila je da se SAD povlači iz UN-ovog Vijeća za ljudska prava, te je optužila Vijeće za anti-izraelsko djelovanje i da nije u stanju prisiliti na odgovornost one koji krše ljudska prava.

Ovaj potez, kojim Trumpova administracija prijeti već mjesecima, dogodio se samo dan nakon što je šef UN-ovog Vijeća za ljudska prava Zeid Raad al Husein osudio Trumpovu administraciju zbog razdvajanja migrantske djece od roditelja na granici SAD-a. 

Haley je odluku objavila u State Departmentu, gdje joj se pridružio državni tajnik Mike Pompeo i navela da Vijeće i države koje su njegove članice nisu imale hrabrosti zajedno sa SAD-om provesti nužne reforme Vijeća.

OBLJETNICA Misterij najluđeg govora u UN-u: Je li se uopće dogodio?

"Kršitelji ljudskih prava i dalje normalno rade svoj posao i još uvijek ih se nastavlja birati u Vijeće. Najnehumaniji svjetski režimi uspijevaju izbjeći nadzor Vijeća, dok Vijeće nastavlja politizirati situaciju u zemljama u kojima je situacija s ljudskim pravima pozitivna, a sve s ciljem da bi skrenulo pažnju s onih koji zaista krše ljudska prava i nalaze se u njihovim redovima", rekla je Haley i Vijeće nazvala "takozvano Vijeće za ljudska prava".

Reagirale su brojne humanitarne organizacije i osudile potez SAD-a.

"Još jednom je predsjednik Donald Trump pokazao kako ga nije briga za osnovna prava i slobode za koje SAD tvrde da se zalažu. Vijeće za ljudska prava daleko je od savršenog, ali svejedno je jedno od najvažnijih tijela čiji je zadatak borba za pravdu", rekao je Salil Shetty, glavni tajnik Amnesty Internationala.

Haley i američki delegati u Vijeću već su neko vrijeme pokušavali provesti određene promjene, uključujući strože kriterije za primanje u članstvo Vijeća, kao i mogućnost da se iz Vijeća isključe zemlje članice s negativnim trendovima ljudskih prava.

"Kada takozvano Vijeće za ljudska prava nijednom ne spomene kršenja ljudskih prava u Venezueli i Iranu, a kao novu članicu prima Republiku Kongo, Vijeće više ne zaslužuje svoje ime", rekla je Haley, te dodala da se Vijeće preko svake mjere neprijateljski ponaša prema Izraelu, te da u odnosu na druge države stalno drži Izrael u fokusu i ističe izraelski odnos prema Palestincima u Gazi i Zapadnoj obali.

Na kraju je Vijeće i članice optužila da su licemjeri koji služe samo sebi.

SAD oduvijek imaju konfliktan odnos s Vijećem za ljudska prava. Bushova administracija odlučila se na bojkot Vijeća kada je formirano 2006. godine iz manje više istih razloga koje sad navode Trumpovi ljudi. Tada je američki ambasador u UN-u bio John Bolton, koji je sad Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost i inače veliki kritičar UN-a.

Popločan minama Izbor za šefa UN-a: Podvale i prljavi trikovi

Tek godinama kasnije, točnije 2009. za vrijeme Obamine administracije SAD su se uključile u Vijeće. Mnoge su članice pokušale nagovoriti SAD da ostanu u Vijeću, čak i oni koji se slažu s dugogodišnjim kritikama iz Washingtona, ali su uvjereni da se Vijeće može reformirati samo iznutra, te da se malo toga može napraviti ako više ne sudjeluju u njegovom radu.

Pritužbe na rad Vijeća imale su i neke organizacije koje se bave ljudskim pravima, naročito nakon što su u članstvo 2013. godine primljene Kina, Rusija, Saudijska Arabija, Alžir i Vijetnam.

S druge strane, Izrael se često žali na nepoštene kritike koji stalno dobivaju, obzirom da je Izrael jedina država koja je predmet stalnog nadzora i njihov se odnos prema Palestincima redovito nadzire i kritizira. Nikki Haley je prošle godine rekla da je neprihvatljivo da se protiv Izraela stalno donose nekakve rezolucije, dok nijedna nije donešena protiv primjerice Venezuele gdje je ubijeno na desetine prosvjednika tijekom političkih previranja.

Vijeće za ljudska prava osnovano je 2006. godine kao zamjena za UN-ovu Komisiju za ljudska prava koja je bila suočena s vrlo oštrim kritikama, jer dozvoljava da članice Komisije budu države koje svjesno i svakodnevno krše ljudska prava.