Bivši francuski predsjednik Nicolas Sarkozy osuđen je upravo na pet godina zatvora zbog libijskog financiranja predsjedničke kampanje 2007. godine. Sud je izdao nalog o odgođenom pritvoru, navodeći "iznimno ozbiljne činjenice koje bi mogle potkopati povjerenje građana u one koji ih predstavljaju". Kazna podrazumijeva privremeno izvršenje, javlja Le Monde. Sud je također kaznio Nicolasa Sarkozyja novčanom kaznom od 100.000 eura i izrekao mu petogodišnju zabranu građanskih, građanskih i obiteljskih prava, kao i petogodišnju zabranu prava na kandidiranje na izborima.

Posrednik Alexandre Djouhri, također prisutan na saslušanju, osuđen je na šest godina zatvora, novčanu kaznu od 3 milijuna eura i petnaest godina zabrane upravljanja s privremenim izvršenjem. Bivši ministar Brice Hortefeux osuđen je na dvije godine zatvora, koje se mogu odslužiti uz elektroničku oznaku i novčanu kaznu od 50.000 eura. Sud je također izrekao petogodišnju zabranu obnašanja javne dužnosti te građanskih, obiteljskih i građanskih prava. Bivši glavni tajnik Elizejske palače, Claude Guéant, osuđen je na šest godina zatvora i novčanu kaznu od 250.000 eura. "Sud uzima u obzir vaše zdravstveno stanje, koje je u očima suda nespojivo sa zatvaranje."

Već ranije, kako je pisao Express, Nicolas Sarkozy, francuski predsjednik 2007.-2012. godine, bio je pravomoćno osuđen na tri godine u takozvanoj aferi prisluškivanje. Tužiteljstvo je uspjelo dokazati da su Sarkozy i njegov odvjetnik Herzog pokušali podmititi suca Gilberta Aziberta da im preda tajne informacije iz odvojene istrage o navodnim ilegalnim isplatama koje je Sarkozy primio od vlasnice L'Oreala Liliane Bettencourt za svoju predsjedničku kampanju 2007. godine.

Zauzvrat, Sarkozy je ponudio Azibertu unosan posao u Monaku. To je izašlo na vidjelo kada su 2014. godine prisluškivani razgovori između Sarkozyja i njegovog odvjetnika Thierryja Herzoga.

Ovo je prvi put u vrijeme Pete republike  da je bivši predsjednik republike dobio tako tešku kaznu za tako teška djela – korupciju i trgovinu utjecajem – na kraju sudskog procesa koji ga je doveo od kaznenog suda do suda od kasacije. Žalba mu je odbijena u utorak, 17. prosinca, čime je kazna od tri godine zatvora, uključujući i onu pod elektroničkom narukvicom, uz tri godine nepodobnosti postala pravomoćna, piše Le Monde. 

Bivši šef države je 2014. koristio tajnu telefonsku liniju registriranu pod lažnim imenom - Paul Bismuth - za komunikaciju sa svojim prijateljem odvjetnikom, jer se bojao da se službena linija prisluškuje.

Sarkozy je uz pomoć odvjetnika namjeravao sklopiti “korupcijski pakt” s višim sucem Kasacijskog suda, kako bi došao do informacija i pokušao utjecati na žalbu koju je podnio u aferi Bettencourt. 

U suđenju u vezi sa sumnjama u libijsko financiranje njegove predsjedničke kampanje 2007., koje počinje u siječnju, prijeti mu deset godina zatvora i pet godina nepodobnosti. 

Sarkozy je inače bio jedna od ključnih figura u procesu pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. U to vrijeme primao je Ivu Sanadera, hrvatskog premijera koji je završio kao i on - osuđen, ali bez elektroničke narukvice. 

Poslovni dnevnik pisao je 2012. o poslovnom "dealu" Sarkozy -Sanader u kojem se tadašnji hrvatski premijer obvezao da će Croatia Airlines kupiti četiri nova zrakoplova A319 od francuskog Airbusa, najvećeg europskog proizvođača putničkih zrakoplova. Tad je dogovorena cijena bila oko milijardu kuna, odnosno 175 milijuna eura. 

Prema pisanju Globusa, ugovor o kupnji četiri aviona za milijardu kuna bio je uvjet da Nicolas Sarkozy uopće primi Ivu Sanadera. Nakon Sanaderova pada Croatia Airlines poduzela je sve da od kupovine odustane jer bi je to odvelo u bankrot.