Kriptotržišta su se ovog tjedna našla pod pritiskom nakon što je cijena najpopularnije svjetske kriptovalute, Bitcoina, pala na najnižu razinu u više od godinu dana.

U četvrtak poslijepodne cijena Bitcoina pala je ispod 66.000 dolara, a u petak ujutro kretala se oko 62.900 dolara. Pad cijene digitalne imovine započeo je posljednjeg vikenda u siječnju, kada je pala ispod 80.000 dolara.

U listopadu prošle godine Bitcoin je dosegnuo povijesni maksimum od više od 127.000 dolara, prije nego što se u prosincu povukao na oko 90.000 dolara.

Nakon najnovijeg pada, Bitcoin je od početka godine u minusu za oko 30 posto.

Evo što se trenutačno događa u svijetu kriptovaluta:

Zašto cijena Bitcoina pada?

Volatilnost na drugim tržištima jedan je od glavnih pokretača.

Analitičari kažu da su rasprodaja globalnih dionica uslijed geopolitičke neizvjesnosti te nedavne oscilacije cijena zlata i srebra dio razloga za drastičan pad cijene Bitcoina.

„Institucionalna potražnja znatno se preokrenula“, objavio je CryptoQuant, organizacija koja pruža analize globalnih tržišta ulagačima u kriptovalute, u izvješću u srijedu.

U izvješću se navodi da su američki burzovno uvršteni fondovi (ETF-ovi) – oblik zajedničkog ulaganja – koji su prošle godine kupovali Bitcoin, ove godine počeli prodavati.

Analitičari Deutsche Banka napisali su u bilješci klijentima ovog tjedna da su ti ETF-ovi „zabilježili odljev milijardi dolara svakog mjeseca od pada u listopadu 2025.“, misleći na investitore koji povlače novac iz fondova. Dodali su da su specijalizirani američki spot Bitcoin ETF-ovi u siječnju ove godine zabilježili odljev veći od 3 milijarde dolara, nakon odljeva od oko 7 milijardi i 2 milijarde dolara u studenome i prosincu 2025. godine. „Ova kontinuirana prodaja, po našem mišljenju, signalizira da tradicionalni ulagači gube interes te da opći pesimizam prema kriptovalutama raste“, rekli su analitičari.

Adam Morgan McCarthy, specijalist za proizvode u tvrtki Kaiko, koja pruža podatke i analize o kriptotržištu, rekao je za Al Jazeeru: „Pad cijene Bitcoina uvelike je povezan s manjim interesom za tržišta i nižim obujmom trgovanja. To dovodi do manje likvidnosti, pa se svaki rast ili pad dodatno pojačava.“

ŠOK U AMERICI Ušli su kroz garažu i oteli ju. Traže 6 milijuna u Bitcoinu ili neće preživjeti

Objasnio je da se kriptotržište uvelike oslanja na cikluse potaknute „hajpom“, u kojima ljudi kupuju iz straha da će propustiti priliku.

„Taj hajp čini temelj obujma trgovanja, a to je ono što nazivamo likvidnošću. U suštini, veći obujam trgovanja znači veću likvidnost jer olakšava brzu kupnju i prodaju Bitcoina“, rekao je.

„Trenutačno taj temelj nestaje, a to se obično događa tijekom medvjeđih tržišta ili ‘kripto zime’, što znatno otežava učinkovito trgovanje imovinom i čini je još manje privlačnom. To je prilično začarani krug koji vodi do silaznih spirala“, dodao je.

„Kripto zima“ označava dulje razdoblje pada ili stagnacije cijena, što može biti potaknuto pogoršanjem makroekonomskih uvjeta ili pooštravanjem tržišnih regulativa, među ostalim razlozima.

Volatilnost cijena zlata i srebra u protekla dva tjedna također je oslabila raspoloženje na tržištu, utječući na cijene kriptovaluta. Analitičari kažu da su geopolitička nestabilnost i izgledi za jačanje američkog dolara naveli ulagače na prodaju plemenitih metala, što je dovelo do naglog pada.

Prošlog tjedna cijene su se ponovno snažno oporavile, pri čemu je zlato dosegnulo rekordnih gotovo 5.595 dolara po unci, a srebro gotovo 122 dolara.

No taj vrhunac nije dugo potrajao pa su ovog tjedna cijene plemenitih metala ponovno pale – zlato je u četvrtak skliznulo na 4.872,83 dolara po unci, a srebro na 77,36 dolara.

I druge kriptovalute, poput Ethera, druge najveće kriptovalute po tržišnoj kapitalizaciji, također su pale. Cijena Ethera ovog je tjedna pala za 19 posto i u četvrtak kasno zatvorila na 1.854 dolara.