Starija kći bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera, Petra Sanader, radikalno je promijenila život. Osim što više ne živi u New Yorku, ne bavi se niti glumom, a u međuvremenu se i udala!

"Rođena sam i odrasla u Hrvatskoj, živjela sam i radila po cijeloj Europi (Austrija, Italija, Engleska itd.) prije nego što sam se preselila u SAD na osnovu zelene karte temeljene na izvanrednim sposobnostima i na kraju postala ponosna građanka. Provela sam dvije godine u New Yorku i L.A.-u radeći u industriji zabave, što je uključivalo vođenje vlastite produkcijske tvrtke i uspješno vođenje velikog tima ljudi, kao i vođenje svih aspekata produkcije. Govorim više jezika od ranog djetinjstva i znam vrijednost napornog rada potrebnog da se dokažete u stranoj zemlji i učinite je svojim domom", napisala je između ostalog na stranici Experience.com te dodala:

"Nakon što sam upoznala svog nevjerojatnog muža, preselili smo se u Teksas s našim malim pudlom Homerom, a svoju strast prema nekretninama pretvorila sam u profesiju s punim radnim vremenom. Duboko vjerujem u snagu nekretnina kao alata za ulaganje. I sam sam strastven ulagač, mislim da su nekretnine najbolji način da većina Amerikanaca izgradi i prenese bogatstvo sljedećim generacijama i želim pomoći što većem broju ljudi da to iskoriste", objavio je 24sata.   .

Dodala je i kako je prirodni pregovarač  "jednom sam uspjela unajmiti lokaciju za snimanje za koju su tražili 50 tisuća dolara po danu za samo 500 $ i učiniti obje strane zadovoljnim u procesu". Istaknula je da je naviknula razmišljati izvan okvira i smišljati kreativna rješenja koja odgovaraju jedinstvenim potrebama njezin ih klijenata, bez obzira na proračun s kojim rade.

Izvan okvira, barem zakonskih, ponekad je radio i njezin otac, bivši premijer Ivo Sanader. Osim što je razmišljaju izvan okvira kćeri i ocu zajedničko je i investiranje u nekretnine. Sanader i obitelj skupili su stanove u Splitu,  kuću s voćnjakom i oranicom u Krapju te gotovo 30.000 kvadrata zemljišta na otoku Braču tge , naravno, javnosti dobro poznatu četverokatnu vilu u Kozarčevoj 21 u Zagrebu.

Sanader, koji se trenutačno nalazi u poluotvorenom zatvoru u Lipovici,  povremeno odlazi doma u vilu s koje je, prema pisanju Nacionala, u travnju skinuta sudska zabilježba kojom je sva imovina Ive Sanadera, njegove supruge Mirjane, kćerki Petre i Brune, ali i punca Ive Šarića, bila blokirana radi osiguranja oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi zbog čega je protiv Sanadera pokrenuto više sudskih postupaka.

"Nekretnine sam kupio novcem zarađenim u Austriji"

"Stavlja mi se na inkriminaciju nekakav luksuzni život, puste nekretnine... Sve su te nekretnine kupljene prije bilo kojeg inkriminirajućeg razdoblja, pa čak i prije Hypa... Kupljene su sredstvima koja sam zaradio prije", branio se Sanader nakon što su ga 2011. Austrijanci izručili Hrvatskoj. Branio se da mu je posao išao od ruke i da je zaradio u Austriji. Bačni par Sanader u travnju 1992. domogao se svoje prve nekretnine. U Splitu su kupili stan od 100 kvadrata, koji su kasnije i renovirali. Dugo je Mirjani i Ivi Sanaderu trebalo da dođu do vlastitog krova na glavom, ali ubrzo nakon prve nekretnine u iduće tri godine skupili su zavidne nekretnine. Od 1992. do 1994. Sanaderovi su se dokopali praktično cijele vile od nekoliko stotina kvadrata u Kozarčevoj 21., kući u elitnom dijelu Zagreba koja je nacionalizirana 1959. godine.

Prvi dio vile, trosobni stan veći od 100 kvadrata, kupila je 1992. Mirjana Sanader. Prethodnom vlasniku isplatila je nepunih 250.000 njemačkih maraka. U kešu. "Kako me Tuđman zvao za ministra znanosti iste godine sam kupio prvi stan u Kozarčevoj. Htjeli smo da u Zagreb dođu punac i punica  pa smo naredne dvije godine kupili još dva stana u Kozarčevoj", rekao je Ivo Sanader tijekom suđenja. Stan Stanka Hrastova, koji je naslijedila Branka Klupač, i stan Vlade Filipčića kupio je 1993. i 1994. tast Ive Sanadera Ivo Šarić, koji je tada još bio radnik u splitskom škveru. Šarić je tada od radničke plaće uštedio 240.000 DEM za jedan stan te još 95.000 DEM za stan koji je bio neuseljiv zbog stanarke sa stanarskim pravom Tee Radivojević Kreković, koju se pak obvezao stambeno zbrinuti u Badalićevoj 10 u Zagrebu.

Kad su Sanaderovi u periodu od 1992. do 1996. postupno od bivših stanara pokupovali kat po kat zgrade, ostalo je tek iz prizemlja, odnosno iz podruma izbaciti tadašnju stanarku Boženu Šešljagu.  Ona je do tada živjela u trošnom suterenskom stanu od 49 četvornih metara koji je zapravo zauzimao prostor gdje su se nekad nalazile šupe. Od gradske uprave je 25. ožujka 1996. zatražila zamjenski stan zbog vlage i lošeg mirisa. Gradsko stambeno-komunalno poduzeće (GSKG) proglasilo je njezin stan nepogodnim za stanovanje pa je Šešljagi u zamjenu Grad Zagreb dodijelio stan od 70 četvornih metara u novoj zgradi na Malešnici. U njega je uselila već 6. travnja 1996. rješenje o dodjeli stana nije postalo pravomoćno.

Čim se Šešljaga odselila iz Kozarčeve, obitelj Sanader je organizirala građevinske radove: srušeni su zidovi Šešljagina stana te je u tom renoviranom prostoru načinjeno mnogo novih soba, od teretane do vinoteke, a zazidan je i posebni ulaz s druge strane kuće kojim se ulazilo u stan bivše stanarke. Nekadašnji tavan u kojem se prosječan čovjek nije mogao uspraviti podignut je za metar u visinu pa je iz njega nastalo luksuzno renovirano potkrovlje koje je bivši premijer pretvorio u svoju biblioteku i radnu sobu, objavio je svojedobno Nacional. 

O malverzacijama s nekretninom u Kozarčevoj 21 progovorila je i bivša ministrica Vesna Škare-Ožbolt, koja upravo  nerješavanje spora u korist Sanadera navodi kao jedan od razloge što je smijenjena s mjesta ministrice pravosuđa. Naime, denacionalizacijom je sve pripalo obitelji Sanader, osim suterenskog stana od 49,42 kvadrata nad kojim su pravo tražili Đuro Papac i braća Zlatko i Željko Hrastar, i građevinske parcele od 992 četvorna metra koja je zapravo okućnica obitelji Sanader. 

Problem je nastao što su stan u prizemlju zatražili potomci nekadašnjih vlasnika prije nacionalizacije te su uputili žalbu Ministarstvu pravosuđa. "Sanader je od mene tražio da se njihova žalba odbaci i da se to odmah riješi. Nisam to htjela rješavati preko reda i savjetovala sam ga da proba s braćom naći rješenje", prisjetila se Vesna Škare -Ožbolt. Ožbolt je smijenjena, a na njezino mjesto zasjela je Ana Lovrin koja je po kratkom postupku sve sporno dodijelila bivšem premijeru. Njezinu odluku potvrdio je kasnije Ustavni sud.

Đuro Papac i braća Hrastar podnijeli su 1997. godine zahtjev za naknadu oduzete imovine, no onda se dogodilo nešto gotovo nevjerojatno - sporni stan koji su potraživali jednostavno je - ispario! Nestao iz evidencije!, objavio je svojedobno Index. GSKG je u travnju 1996. godine utvrdo da stan u suterenu nema minimalne tehničke uvjete za stanovanje, jer je u stanu primijećeno "vlaženje na zidu u visini 15 centimetara" te je predloženo njegovo brisanje iz evidencije stanova.

Vještačenje je Ured za imovinsko-pravne poslove odbio jer je "temeljem dokumentacije utvrđeno da predmetni stan ne postoji". A ako nema stana, nema ni povrata zemljišta. Braća Hrastar i Đuro Papac žalili su se na ovu odluku Ministarstvu pravosuđa, no žalba je 2. srpnja 2006. - odbijena, jer se "predmetni skup prostorija više ne smatra stanom".