Ministri obrane 25 zemalja članica Europske unije u ponedjeljak su postigli dogovor o uspostavljanju centra za obuku europskih obavještajaca, piše Politico.

Osim škole za špijune, dogovoreno je još 16 drugih projekata u sklopu nove suradnje država EU na vojnom planu, a sve je omogućio PESCO (Permanent Structured Cooperation) za bolju suradnju u obrani na razini Europske unije. Samo Malta, Danska i Ujedinjeno Kraljevstvo su odbili biti dio tog plana, a to znači da i hrvatska vojna industrija ima priliku za razvoj i izvoz na zajedničkom tržištu. Uspostavljanje centra za obuku špijuna bit će veliki korak naprijed za europsku obavještajnu zajednicu zato što je do sada Velika Britanija bila najveći protivnik većoj suradnji unutar EU. Britanci su već uspostavili dijeljenje špijunskog materijala u sklopu Five Eyes projekta između SAD-a, Australije, Kanade, Novog Zelanda i Britanije i bojali su se da će dobiti konkurenciju na kontinentu. Sada kako se Brexit približava, službeni London više ne stoji na putu boljoj integraciji europskih vojnih i obavještajnih formacija.

Međutim, jedan razlog za zabrinutost oko nove obavještajne škole može biti to što će projekt predvoditi Grčka i Cipar, poznati i kao zemlje najbliže Moskvi. 

Kako bilo da bilo, sada tek predstoji projekt osoviti na vlastite noge jer puno je teže nešto provesti nego osmisliti, a u nastavku pročitajte donosi kratki pregled novih ambicioznih projekata.

Hrvatska

U okviru PESCO-a, Hrvatska će sudjelovati u šest projekata iako neće predvoditi niti jedan od njih. Prvo je riječ o korištenju vojnih resursa za pomoć civilnom stanovništvu u hitnim situacijama bilo da je riječ o epidemiji neke bolesti, prirodnim katastrofama ili drugim hitnim situacijama. Konačni cilj projekta je uspostavljanje zapovjednog centra za hitne situacije. Mreža logističkih centara u Europi i izvan njenih granica je još jedan važan projekt gdje Hrvatska sudjeluje, a posebno je to važno kad se gleda kroz prizmu nedavne NATO vježbe Trident Juncture 18. Vježba je održana u kopnenom središnjem i istočnom dijelu Norveške, te u zračnom i morskom području Norveške, Švedske i Finske. Glavni joj je cilj testirati savezničke obrambene mogućnosti, te mogućnosti norveške vojske. Vježba je bila posebno važna i za Hrvatsku, budući da je na čelu logističkog dijela brigadni general HKoV-a Darko Pintarić. Zadatak združene logističke potporne skupine (Joint Logistics Support Group - JLSG) osigurati je da pokreti trupa, vozila i zaliha dođu do svojih odredišta, što uključuje prijevoz robe u Norvešku sa svih dijelova svijeta. Tako da je Hrvatska već sada spremna ponuditi stručna znanja i iskustva na tom području. Sustav za nadzor kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih opasnosti, pod austrijskim vodstvom, možda je i najzahtjevniji zadatak na kojem će hrvatska obrambena industrija imati priliku raditi u sklopu PESCO-a.

Nadogradnja sustava nadzora mora, ekipe za brzi odgovor na kibernetičke prijetnje i vojna mobilnost ostali su projekti na kojima će Hrvatska sudjelovati.

Obuka i obavještajni centri

Grčka će preuzeti vodstvo na uspostavi nove škole za EU špijune, kako je već ranije spomenuto. U suradnji s NATO-om i obavještajnim službama Unije će obučavati i obrazovati špijune diljem Europske unije. Preuzet će vodstvo i na obuci helikopterskih posada za rad na velikoj visini i pri visokim temperaturama. Francuska i Švedska zajednički će organizirati centar za testiranje posada koji će služiti kao tijelo za koordinaciju među drugim sličnim centrima po Uniji.

Bespilotne letjelice

Njemačka preuzima vođenje projekta gradnje nove generacije bespilotnih letjelice koje bi trebale poletjeti do 2025. godine. EU dronovi će prvenstveno služiti za nadzor zemlje i mora, a vjerojatno kako bi se olakšalo kontroliranje granica Unije. Italija preuzima odgovornost za osmišljavanje obrane od malih dronova u svrhu zaštite vojnika na bojištu, ali i unutar Unije. Osim toga, Njemačka vodi projekt unaprjeđenja napadačkih i komunikacijskih sustava helikoptera Tigar. Estonija vodi projekt za stvaranje autonomnog navigacijskog sustava za lakše planiranje ruta i misija. Francuska preuzima razvoj nove generacije projektila za napade izvan vizualnog dometa.

Cybersecurity

Italija uzima odgovornost za razvoj sustava za nadzor koji će koristiti balone pod nazivom European High Atmosphere Airship, a sve kako bi lakše nadzirali teritorij. Češka razvija projekt elektronskog ratovanja, a konačni cilj je osmisliti zajedničke jedinice za elektronsko ratovanje koje će kasnije služiti kao potpora budućim vojnim jedinicama Unije. Francuska sada ima odgovornost za bolju organizaciju dijeljenja vojnih baza unutar EU, ali i diljem svijeta. Očekuje se da će sve to dodatno olakšati brze odgovore na krizu.

Ratovi zvijezda i mora

Francuzi preuzimaju i odgovornost za europski sustav za navigaciju koji će iskoristiti satelite sustava Galileo, europskog ekvivalenta GPS-u za određivanje pozicije na tlu. Italija, uz Francusku pomoć, razvijat će sustav za nadzor svemira. Bugarska predvodi projekt razvoja sustava za brzu reakciju specijalaca na moru ili po rijekama i jezerima pod nazivom DIVEPACK.