Svjetski dan slobode medija ove je godine bio poprilično uzbudljiv. Ovdje ćemo izdvojiti samo nekoliko događaja.

Zbog svega što se u medijskoj sferi događa otkako je formirana trojedina vlada – od fizičkog napada na Antu Tomića, preko marša radikalnih desničara koji je urodio ostavkom predsjednice Vijeća za elektroničke medije Mirjane Rakić, do čistki na javnoj televiziji i uskraćivanja sredstava neprofitnim medijima – novinari su 3. svibnja protestirali ispred zgrade Ministarstva kulture.

Zatim je na videokonferenciji o slobodi medija u Novinarskom domu grupica aktivista i novinara izviždala hrvatsku predsjednicu Grabar Kitarović, prekinuvši nakratko njezino izlaganje i potom napustivši dvoranu. 

I konačno, vrlo utjecajni njemački tjednik Der Spiegel u svojem online izdanju kao glavnu vijest objavio je velik tekst o Hrvatskoj.

Nije lako postati udarna vijest Spiegela. Konkurencija je globalna, i strašna. No uspjelo je to Hrvatskoj vladi, za koju se u tekstu kaže da provodi udar na medije i da su, zahvaljujući njoj, u javnosti sve glasniji nacionalistički tonovi. 

Zvijezda članka je ministar Hasanbegović, za kojega piše da opravdava fašističke zločine, da smanjuje ili ukida financijsku podršku politički neomiljenim medijima te da inzistira na više domoljublja na televiziji i u školama. A na kritike, tvrdi dopisnik Spiegela, Hasanbegović uzvraća da su to sve laži i manipulacije.

Pogodak u sridu, reklo bi se. Upravo tim riječima je Hasanbegović komentirao novinarski protest: “Riječ je o manipulaciji javnosti, ne samo domaćom nego, nažalost, i stranom.” 

Ni hrvatska predsjednica nije ništa sklonija samopropitivanju. Nije joj uopće palo na pamet da uzrok zvižducima kojima je bila počašćena u Novinarskom domu potraži, recimo, u šutnji kojom je popratila brutalan napad na Mirjanu Rakić, da ne spominjem sve druge predsjedničine šutnje i okretanja glave kad su ljudska prava i sloboda medija u pitanju. 

Umjesto toga, predsjednica je na svom Facebook profilu napisala da je razočarana što su je u govoru prekinuli “angažirani aktivisti”, koji su time pokazali, veli ona, kako nisu iskreni zagovornici slobode govora.

Nevesela je činjenica da Hrvatska postaje sve zanimljivija europskim dužnosnicima koji se bave ljudskim pravima i slobodom medija. Hrvatsku je prošli tjedan pohodio i povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe Nils Muižnieks.

Govoreći o fizičkim napadima, prijetnjama smrću i zastrašivanju, čemu su u posljednje vrijeme izloženi hrvatski novinari, Muižnieks je u intervjuu T-portalu kazao da u takvim slučajevima vladajući moraju jasno kazati da je takvo ponašanje neprihvatljivo jer novinari igraju važnu ulogu u zaštiti javnih interesa u svakom demokratskom društvu. 

Napad na novinare je napad na demokraciju, kaže Muižnieks. I nastavlja: “Upozorio sam na ovaj problem u razgovorima s pojedinim ministrima. No nisam stekao dojam da su shvatili ozbiljnost problema”. 

U Vijeću Europe drže na oku HRT, a posebno prate kako će se kadrovska rješenja odraziti na uređivačku politiku. Muižnieks kaže kako je ostao zapanjen time kako je smijenjena Mirjana Rakić. 

“Nečuveno je to da je rulja došla na adresu Agencije očito s ciljem da je zastraši i od nje iznudi ostavku”. 

Povjerenik Vijeća Europe susreo se i s Hasanbegovićem. Zanimalo ga je zašto je ministar kulture ukinuo subvencije za neprofitne medije. 

“Ni nakon razgovora s ministrom nije mi postalo jasnije zašto su ukinute subvencije”, kaže Muižnieks, zaključivši kako nije riječ ni o čemu drugom nego o udaru na pluralizam medija i društva.

U sklopu obilježavanja Svjetskog dana slobode medija u Zagrebu je boravio Patrick Bloche, predsjednik Odbora za kulturu i obrazovanje francuskog parlamenta.

“Slobodni, pluralistični i neovisni mediji trebaju biti temelj svake demokracije i jedan su od temelja na kojima je nastala Europska unija”, kazao je Bloche na konferenciji u Novinarskom domu.

“Neovisnost elektroničkih medija mora jamčiti neovisno regulatorno tijelo. Prije mjesec dana na parlamentarnom Odboru za kulturu i obrazovanje predsjednik CSA, francuskog regulatora za audiovizualne medije, izrazio je zabrinutost zbog uvjeta pod kojim je predsjednica hrvatskog Vijeća za elektroničke medije Mirjana Rakić morala dati ostavku. 

Ja sam 14 godina pratio Hrvatsku i njezinu predanost približavanju EU. Bio sam zato iznimno potresen razvojem događaja i snažno me pogodila ta situacija. 

Paradoksalno je da se to događa u trenutku kada sva regulatorna tijela okupljena u ERGA-u traže da se u sljedeću europsku direktivu uvrsti nezavisnost regulatornih tijela.”

Za boravka u Zagrebu Bloche se sastao s predsjednikom Sabora Reinerom i ministrom vanjskih poslova Kovačem da im, kako se to kaže nježnim diplomatskim riječnikom, prenese ozbiljnu zabrinutost za medijske slobode u Hrvatskoj.

No Bloche nije tražio sastanak i s ministrom Hasanbegovićem, u čijem su resoru i mediji i regulatorna agencija. A nije jer Veleposlanstvo Francuske Republike ne želi komunicirati s hrvatskim ministrom kulture. 

Malo koji hrvatski ministar, bivši i sadašnji, može se “podičiti” nečim takvim. Na kraju, ostaje čuti Hasanbegovića da objasni je li i ovdje riječ o manipulaciji. 

I kako to da su hrvatski novinari, kulturnjaci i civilne udruge toliko moćni da izmanipuliraju francuski parlament, Vijeće Europe, velike europske novinske agencije i brojne redakcije uglednih tjednika i dnevnih novina koje su negativno pisale o njemu i vladi koje je član, a nisu u stanju ishodovati od premijera Oreškovića da ga smijeni, što već mjesecima traže?