Dosadašnje vlade zatrpavale su građane brojim planovima, projektima i obećanjima. A zatrpavali su i mnoge kamene temeljce iz kojih na kraju nije ništa izniklo. Svi su jamčili gospodarski rast, bolji životni standard, ali i smanjenje poreza. 

Dobar dio projekata i danas nije završen. Da su svi planovi, projekti i obećanja dosadašnjih vlada ostvareni, Hrvatska bi bila obećana zemlja. Svima je dobro poznat Pelješki most. Gradnja je počela 2007. godine u vrijeme HDZ-ove vlade. Pompozno se najavljivao njegov završetak prije ulaska Hrvatske u EU, a rok je zatim pomaknut na 2015. 

Dolaskom Vlade Zorana Milanovića gradnja je stopirana uz opravdanje da je projekt preskup. Ipak, odlučili su nastaviti ga, ali novcem iz europskih fondova. Aktualni ministar prometa Hajdaš Dončić u kolovozu je izjavio da će u najboljem slučaju most biti dovršen do 2018. godine.

Slična je sudbina i autoceste Zagreb - Sisak. Radovi su otvoreni 2006. godine. Dvije godine poslije palo je obećanje tadašnjih HDZovih ministara da će ona biti gotova do 2010. godine.

Vrpce su se rezale nekoliko puta, uglavnom prije izbora, a ni četiri godine poslije Zagreb nije autocestom spojen sa Siskom. Među poznatim nedovršenim projektima je Sveučilišna bolnica u Blatu koja predstavlja ruglo metropole.

Bolnica je od 1984. do 1992. građena samodoprinosom Zagrepčana, a nakon prestanka gradnje zgrada se dijelom koristi kao skladišni prostor. Nizale su se vlade, tražila rješenja, formirala povjerenstva..., no danas je ona samo ruglo.

Ministar zdravlja iz Račanove vlade, Andro Vlahušić razgovarao je s predstavnicima Siemensa ne bi li se projekt završio, HDZ-ov Andrija Hebrang prije deset godina obećao je bi gradnja mogla početi 2006. godine.

Govorilo se da će bolnica biti funkcionalna do 2016. godine. Rok se bliži, a na gradilištu nema ni jedne nove cigle. Do danas nema pomaka u zagrebačkom Blatu gdje strši nezavršena ruševina koju okružuje šipražje. Velik infrastrukturni projekt višenamjenski kanal Dunav - Sava, iznimno važan za Vukovarsko-srijemsku županiju, najavljen je daleke 1999. godine. 

Bivši HDZ-ov ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković u svibnju 2008. godine uvjeravao je javnost da će se na jesen početi s kopanjem kanala.

U rujnu 2011. godine iz naftalina ga je izvukla tadašnja premijerka Jadranka Kosor i najavila početak gradnje za godinu dana. Sabor je prije tri godine prihvatio prostorni plan, ali dalje se u pripremi projektne dokumentacije nije otišlo. Projekt je ipak u prometnoj strategiji od 2014.-2030. godine.

"Postavlja se pitanje hoće država iskoristiti prigodu i prepoznati važnost takvih projekta koji su, među ostalim, dokazano mogli spriječiti nedavne katastrofalne poplave u istočnoj Hrvatskoj", kazali su nam u Vukovarsko- srijemskoj županiji.

Napominju da se gospodarsko značenje kanala ogleda u natapanju poljoprivrednog i šumskog zemljišta, odvodnji i eliminaciji sve učestalijih poplava i regulaciji vodnog režima prema zahtjevima šumske vegetacije, ali i plovidbi. 

Virovitičko- podravska županija više od 15 godina čeka brzu cestu Vrbovec - Bjelovar - Virovitica.

"Krive su sve vlade posljednjih godina. Građani Virovitice danas brže stignu do Budimpešte nego do Zagreba", upozorio je jednom župan Tomislav Tolušić.

Na čekanju je i rekonstrukcija pruge Zagreb - Koprivnica - Vinkovci - Osijek.

"Tom prugom brže se vozilo za vrijeme Drugog svjetskog rata nego danas. Tada se vozilo brzinom od 60 kilometara na sat, a danas je prosjek 40. Nedostatak cestovne infrastrukture, ali i zastoj u rekonstrukciji pruge koči gospodarski i svaki drugi daljnji razvoj županije", kazao je Tolušić.

Sa započetim, a nerealiziranim projektima suočava se i Karlovačka županija. Riječ je o cestovnoj infrastrukturi, a nije riješeno pitanje Olimpijskog centra Bjelolasica koji je na koljenima i čeka investitora.

Dugi niz godina na realizaciju projekata čeka i Međimurska županija. Među najdugovječnijim projektima je završetak gradnje sportske dvorane u općini Orehovica, koja je započeta još 2006. godine. 

Tada je potpredsjednik vlade Božidar Pankretić obećao da će ona početi iste godine jer su sredstva osigurana u proračunu. Izmjenjuju se ministri i vlade, ali se u investiciju ne kreće. Kamen temeljac za školsku sportsku dvoranu u općini Goričan, prošle godine položio je sad već bivši ministar Željko Jovanović, a položeni temelji i dalje stoje. 

Gorući problem je osnovna škola u Pribislavcu. Iako su padala obećanja o gradnji nove škole nekoliko stotina djece na nastavu i dalje dolazi u dvorac iz 16. stoljeća, a uvjeti su neprimjereni za 21. stoljeće. 

Na obećanju i lijepim željama ostala je inicijativa izmještanja graničnog prijelaza u Murskom Središću u samom centru tog najsjevernijeg grada.

Gradom svakodnevno prođe vše od 430 kamiona i time šteti ne samo gradu nego i ljudima koji u njemu žive. U Zadarskoj županiji još 2007. godine počela je sanacija bazena s ostacima lužine i drugih štetnih tvari na lokaciji bivše Tvornice glinice kod Obrovca. 

Država ga je čak uvrstila na popis 9. tzv. crnih točaka u Hrvatskoj. No projekt je prekinut i dva puta bio je u postupku revizije. Posljednja revizija dovršena je prije nekoliko mjeseci, a uskoro se očekuje i mišljenje. Nedovršen projekt u toj županiji je i Centar Mocire za djecu s posebnim potrebama. 

Ugovor između tadašnjeg Ministarstva znanosti i obrazovanja te zdravlja i socijalne skrbi s gradom Zadrom potpisan je 2007. godine. Zgrada je 2010. godine bila sagrađena 95 posto, ali potpuni završetak i uređenje čeka i danas. Iz godine u godinu obećavalo se da će djeca u nju ući do početka školske godine, ali sve je ostalo samo na tome.

U Zagrebačkoj županiji o gradnji hidrocentrale i nasipa uz rijeku Savu govori se već desetljećima. Još postoje područja na kojima nema nasipa, a velik broj njih treba hitnu sanaciju.

U općini Klinča Sela između ministarstva, županije i općine u ožujku 2011. započeta je gradnja zgrade osnovne škole. Trebala je biti gotova do rujna 2012. godine, ali do danas nije potpuno sagrađena. Ne zna se kada će se radovi nastaviti.