Tajna operacija: Ukrajinci su bili u Siriji i gađali Asadove trupe sa 150 ubojitih dronova

Pixsell/Reuters
Ukrajinska obavještajna služba poslala je oko 20 iskusnih operatera dronova i oko 150 bespilotnih letjelica u sjedište pobunjenika u sirijskom Idlibu prije četiri do pet tjedana, kako bi pomogli Hajat Tahrir al-Šamu (HTS).
Vidi originalni članak

Ukrajinske specijalne postrojbe mjesecima su pomagale sirijskim pobunjenicima u napadima na snage sirijskog diktatora kojeg su podržavale ruske snage stacionirane u Siriji. 

Pobunjenici koji su prošlog vikenda došli na vlast u Damasku dobili su bespilotne letjelice i drugu opremu od ukrajinskih obavještajnih operativaca koji su nastojali potkopati Rusiju i njezine lokalne saveznike, objavio je Washington Post. Pozivajući se na dobro obaviještene izvore novina je ustvrdila da je ukrajinska obavještajna služba poslala je oko 20 iskusnih operatera dronova i oko 150 bespilotnih letjelica u sjedište pobunjenika u sirijskom Idlibu prije četiri do pet tjedana, kako bi pomogli Hajat Tahrir al-Šamu (HTS), vodećoj pobunjeničkoj skupini.

Ruske objekte napadali diljem regije

No Ukrajinci su u Siriji već mjesecima. Podsjećamo, Kyiv Post je u članku od 3. lipnja citirao izvor u ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi, poznatoj kao GUR, koji je novinama rekao da su “od početka godine [sirijski] pobunjenici, uz potporu ukrajinskih operativaca, izveli brojne udare na ruske vojne objekte u regiji.” Kyiv Post naveo je da je operaciju u Siriji vodila specijalna jedinica GUR-a poznata kao “Kimik”, i to “u suradnji sa sirijskom oporbom”.

Izvor, koji je razgovarao s Kyiv Postom pod uvjetom anonimnosti, izjavio je tada da se provode stalni napadi na neprijateljske kontrolne točke, uporišta, pješačke patrole, kolone vojnih vozila i druge ciljeve. Ovi napadi uključivali su upotrebu granata na raketni pogon i improviziranih minobacača "Tarab" za napad na obrambene položaje i ono što izgleda kao zapovjedna žica ili radio-upravljane improvizirane eksplozivne naprave (IED) napadaju vozila, uključujući minibus koji se kretao velikom brzinom duž glavnog ceste, kao i neprijateljske pješačke patrole.

Ruski dužnosnici mjesecima su se žalili na ukrajinske paravojne akcije u Siriji. Aleksander Lovrentjev, ruski posebni predstavnik za Siriju, rekao je u studenom u intervjuu za TASS: “Mi doista imamo informacije da se stručnjaci iz Glavne obavještajne uprave Ukrajine nalaze na teritoriju Idliba.” Tvrdio je da su ti agenti provodili “prljave operacije”, o čemu su pisale sirijske novine Al-Watan, koje su ustvrdile i da je general-pukovnik Kirilo Budanov, šef GUR-a, osobno bio u kontaktu s predstavnicima HTS-a.

Pomoć iz Kijeva odigrala je skromnu ulogu u svrgavanju sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, smatraju zapadni obavještajni izvori. Ukrajinska obavještajna služba izvijestila je 10. prosinca da je Rusija počela povlačiti dio vojne opreme iz Sirije, posebice svoju jedinu zračnu bazu izvan bivšeg Sovjetskog Saveza i svoju jedinu toplovodnu luku u svijetu. Osim što nanosi štetu ruskom međunarodnom prestižu, svako povlačenje također dovodi promatrače koji spekuliraju o kolapsu sposobnosti Rusije da nastavi operacije diljem Afrike.

Ali za sada ruski vojnici ostaju u bazama, navodno dok Kremlj čeka formiranje novog sirijskog režima. BBC je procijenio da je početkom 2024. godine u Siriji bilo oko 7500 ruskih vojnika.

"Rusija je uvijek imala vrlo ograničenu, kiruršku prisutnost u Siriji, a lakše je održati malu prisutnost nego veliku prisutnost", kazala je za Kiyw Independent Ana Borščevskaja, viša suradnica na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. Stavila je vjerojatnu gornju granicu ukupnog broja ruskih boraca u Siriji na 4500. Govoreći za Kyiv Independent, Marat Gabidullin, Wagnerov plaćenik kojeg podržava Kremlj od 2015. do 2019., opisao je zračnu bazu Hmeimim kao "središte" ruskih operacija diljem Afrike i Bliskog istoka.

"Rusi će se sada morati kladiti na Libiju"

“Sva glavna logistika išla je kroz Hmeimim”, rekao je, opisujući ga kao zavidno udoban u usporedbi s privremenim operativnim bazama u kojima je boravio dok je bio član Wagnera, posebno podsjećajući na “spartanske uvjete” u postrojenju za preradu plina Hayan u pustinji blizu Palmire.

“Sada će morati ponovno izgraditi svoju logistiku i kladiti se na Libiju, a Libija je vrlo nesređena regija,” rekao je Gabidullin, ističući posebno poteškoće u suočavanju s ratnim gospodarom/moćnikom istočne Libije. .

"Onda će morati izdvojiti budžet za (libijskog moćnika Khalifu) Haftara, a Haftar je nepredvidiv čovjek." Iako je zanijekao da zna brojke o ukupnim ruskim snagama, Gabidullin je rekao da se sjeća otprilike 3000 Wagnerovih boraca u zemlji dok je on bio tamo.
U luci u Tartusu bilo je šest ruskih brodova - tri fregate, dva naftna tankera i podmornica - za koje je Business Insider pokazao da su izvučeni u ponedjeljak. Zračna baza u Hmeimimu zadržala je neodređenu količinu zrakoplova, ali je provodila zračne operacije protiv napredovanja pobunjenika u prosincu.

Borščevskaja je napomenula da je Hmeimim služio kao lansirna točka za razne Suhojeve mlazne zrakoplove - 24, 25 i 30 - tijekom godina u nepoznatim količinama. Što je još važnije, Rusija je zadržala protuzračne baterije S-400 u gradu, unatoč tome što je mnoge S-300 povukla u Ukrajinu, što je "osiguralo da Izrael ovisi o dobroj volji Rusije u izvođenju svojih zračnih napada u Siriji", rekla je, jer su S-400 mogli srušiti te zračne udare.

"Vidjeli smo kako se ruske trupe povlače primarno u zračnu bazu u Hmeimimu, a zatim se trupe povlače i u Tartus", rekao je Neil Quilliam, suradnik Programa za Bliski istok i Sjevernu Afriku u Chatham Houseu u Londonu. 

"Ruse ćemo goniti u bilo kojem dijelu svijeta"

Operacija u Siriji nije jedini slučaj da ukrajinska vojna obavještajna služba djeluje u inozemstvu kako bi sabotirala ruske operativce. čelnik službe Kirilo Budanov je u travnju 2023. godine obećao da će Ukrajina goniti Ruse odgovorne za ratne zločine “u bilo kojem dijelu svijeta”.

BBC je u kolovozu izvijestio da je Ukrajina pomogla pobunjenicima u sjevernom Maliju da postave zasjedu ruskim borcima iz plaćeničke skupine Wagner. U napadu 27. srpnja ubijeno je 84 Wagnerovih operativaca i 47 Malijaca, objavio je BBC. Andrij Jusov, glasnogovornik GUR-a, hvalio je operaciju Malija nekoliko dana kasnije, rekavši da su malijski pobunjenici “dobili potrebne informacije, i ne samo informacije, što im je omogućilo uspješnu vojnu operaciju protiv ruskih ratnih zločinaca”, prenio je BBC. Nakon tog napada Mali je prekinuo diplomatske odnose s Ukrajinom.

Posjeti Express