Doušnik pod pseudonimom Bolek osiguravao je informacije o stavovima i akcijama svojih kolega u brodogradilištu u Gdanjsku, poljskoj tajnoj policiji u doba komunizma, otkrili su dokumenti objavljeni u ponedjeljak u javnosti.

I tako je Lech Wałęsa, prvi demokratski izabran predsjednik Poljske, prikazan kao suradnik režima 1970-ih godina.

Fotokopije dokumenata tajne policije objavio je Institut za nacionalna sjećanja, a uključeni su i detalji informacija koje je pružao Wałęsa, tj. Bolek, uz potvrde da je za njih dobio novac, kao i konačno isključenje iz suradnje, kad su ga prestali smatrati važnim izvorom.

Podsjećamo, Wałęsa je osnovao demokratski pokret Solidarnost, koji je pomogao u konačnom padu komunizma, te je osvojio Nobelovu nagradu za mir zbog svojih nastojanja da mirnim putem uspostavi demokratsku vladavinu.

A jučer je izjavio da su svi objavljeni dokumenti krivotvoreni.

Na jednom rukom pisanom papiru, Bolek je izjavio spremnost za opskrbljivanje tajne policije s važnim informacijama, a potpisao se pseudonimom i pravim imenom.

Taj dokument potječe iz prosinca 1970. godine, kad je Wałęsa u brodogradilištu vodio radničke prosvjede koji su završili krvavo.

No drugi papir, na kojem se također nalazi navodni potpis bivšeg predsjednika, pisan je drugim rukopisom.

Lech Wałęsa tvrdi da je to dokaz da je sve velika zamka.

Dokumenti pak pokazuju da je Bolek isprva tajnu policiju rado opskrbljivao s informacijama za koje je plaćen, da bi ih s vremenom počeo izbjegavati, sve dok suradnja nije konačno prekinuta 1976. godine.

Ove optužbe inače nisu nikakva novost, te je čak sam Wałęsa priznao da je potpisao dokument u 70-ima, prema kojem je pristao omraženoj tajnoj policiji dostavljati informacije, no tvrdio je da ih nikad nije ni o čemu obavijestio i da definitivno nije primio nikakve novce od njih.

2000. godine je oslobođen od bilo kakvih sumnji, jer nisu pronađeni dokazi o suradnji.

Iako Institut tvrdi da su dokumenti ispravni, moguće je da ih je tajna policija krivotvorila u prošlosti, što nije bila neuobičajena praksa.

Do dokumenata su pak došli nakon pretraživanja doma posljednjeg ministra unutarnjih poslova – pokojnog generala Czeslawa Kiszczaka – s tim da je uz njih bila i generalova molba da se dokumenti ne pojave u javnosti dok ne prođe pet godina od smrti (danas još uvijek živog i zdravog) Wałęsa.

Mnogi smatraju kontroverznim potez Instituta koji je prije pružio uvid u dokumente medijima nego povjesničarima, te Wałęsini pristaše ističu da je ovo samo još jedan pokušaj da se ukalja ime političara koji je trn u oku nove vlade, koju je Wałęsa proglasio prijetnjom demokraciji, piše Time.