Tita su napadali Karađorđevići, Josip Staljin, general Lothar Rendulic, Hitler, Vojislav Šešelj - taj ga je kanio i probiti glogovim kolcem kako “komunistički Drakula” ne bi slučajno uskrsnuo - Draža Mihailović, Jovanka, Kolinda, Tomo, HHO, Čičak i Banac, Zdravko Mamić i mnogi drugi znani i neznani junaci, ali samo se Ladislav Ilčić približio nadomak poziciji s koje može u prah i pepeo rasturiti naslijeđe zagorskog samodršca.

Nakon što je Titova bista izbačena s Pantovčaka, u akciji Hrasta - pokreta za uspješnu Hrvatsku - zabilježena je prva velika pobjeda, u Šibeniku. Na inicijativu Hrasta, većina u šibenskom Gradskom vijeću predvođena HDZom odlučila je da najveći šibenski trg više neće nositi njegovo ime. 

Poljana maršala Tita preimenovana je u Poljanu. Nisu pomogli vapaji vijećnika SDP-a, Reformista i HNSa da se ime vrhovnog zapovjednika antifašističke partizanske vojske, u kojoj je samo u bitci na Sutjesci poginulo 1300 Šibenčana, ne uklanja iz naziva najvećeg šibenskog trga.

Uzalud su podsjećali da antifašizam Tita i njegove zasluge nikad nije dovodio u pitanje pa ni Franjo Tuđman. Ministar uprave Arsen Bauk tu je odluku ocijenio kao protuustavnu, ali Ladislav Ilčić i njegovi suradnici s akcijom ne namjeravaju stati. 

Još čekaju da gradske vlasti u Karlovcu, Rijeci, Velom Lošinju i Varaždinskim Toplicama njihov zahtjev za promjenu naziva trgova i ulica koji nose ima Josipa Broza Tita..

"Ostali se još nisu oglasili o našem zahtjevu. No akcija se nastavlja. Još ispitujemo gdje postoje i gdje bi imalo šanse da naš zahtjev prođe", rekao je Ilčić.

Prije su najavili da će osim navedenih gradova isti zahtjev uputiti svima, od najmanje općine do glavnog grada, gdje ulice i trgovi nose Titovo ime.

U Zagrebu pak s godinama članovi udruge “Krug za trg” traže da se Trgu maršala Tita preimenuje u Kazališni trg, ali zasad bezuspješno. Čelnik Hrasta kao razlog zašto to pitanje stoji navodi gradonačelnika Milana Bandića koji “želi sa svima biti dobar i nikome se ne zamjeriti”.

Akcija kojom se Tita planiraju ukloniti iz svakog kuta Hrvatske dio je Hrastove nacionalne kampanje pod nazivom “Dosta je”. 

Apsurdno im je, ali i civilizacijska sramota, da se Josip Broz, simbol totalitarnog komunističkog režima, spominje isključivo kao antifašist i da se zanemaruju njegova zlodjela kao čelnog čovjeka totalitarnog režima.

Cilj akcije je, kažu, da se o Josipu Brozu Titu počne govoriti sukladno rezolucijama Vijeća Europe, u kojima stoji da je nužna osuda totalitarnih komunističkih režima, ali i da se javni narativ prilagodi Deklaraciji koju je izglasao Sabor. 

Pisanim putem od Vlade tražili su poštivanje rezolucije Vijeća Europe i Deklaracije koju je donio Sabor, a od premijera Zorana Milanovića još potkraj ožujka da se očituje kako bi se nazivi trgova i ulica žurno promijenili.

S obzirom na to da se premijer još nije očitovao o njihovu zahtjevu, pravnici pripremaju pismo kojim će se obratiti Vijeću Europe. Planiraju pitati je li rezolucija obvezujuća te što misle o stavu Vlade da glavni trgovi i ulice nose ime čelnog čovjeka totalitarnog režima.

"Pravnici rade na tome te još razmatraju kome i u kojoj formi se obratiti da bi to bilo učinkovito", rekao je Ilčić. 

Ipak uvjeren je a će se s vremenom Titovo ime ukloniti.

"Vjerujem da će se ljudi osvijestiti i da će istina o tom dijelu povijesti izaći na vidjelo. S vremenom će se to pitanje riješiti. Važno je da se ono ne stavlja pod tepih. Jasno mi je da još ima onih koji su bili u partiji i kojima je bilo dobro pod Titovim režimom. I oni kojima je bilo dobro trebaju se kritički postaviti i odreći tog i takvog sustava", poručio je čelnik Hrasta.

Ilčiću je važno da se Hrvatska, kao i ostali dio Europe, odrekne totalitarnih režima i okrene budućnosti. Preduvjet je to, kaže, da se i u gospodarstvu izbije iz glave komunistički mentalitet koji ne može donositi dobre rezultate.