Shvatio sam da moram donijeti neku odluku, a istina je da sam bio 50/50 siguran da je, tj. nije, riječ o napadu, prisjećao se Stanislav Petrov.

Unatoč zabrinjavajućim podacima sovjetskih satelita koji su se nalazili iznad SAD-a, Petrov je odlučio razmotriti mogućnost da je riječ o lažnom alarmu. Da je odlučio da je riječ o pravom napadu, sovjetski vođe mogli su odgovoriti naredbom vojsci da izvede atomski napad na SAD. Ono što je još strašnije jest činjenica da se u to vrijeme Sovjetski Savez iskreno pribojavao iznenadnog američkog napada, budući da je bila riječ o izrazito napetom razdoblju Hladnog rata.

Štoviše, svega mjesec dana ranije Sovjeti su srušili putnički zrakoplov koji je iz SAD-a letio za Južnu Koreju, jer su vjerovali da je riječ o špijunskoj akciji. SAD se pak, nakon niza provokativnih vojnih manevara, pripremao za veliku NATO vježbu, nazvanu 'Mogući strijelac', koja je ustvari bila simultana priprema za nuklearni napad.

Kad se Petrov prisjećao te kobne noći u kojoj je radio u tajnom kontrolnom centru Serpukov-15, sjećao se zvuka alarma koji se provukao kroz inače potpuno tihu noć. Svi su bili u šoku, jer, iako su tamo bili upravo zbog takve situacije, na nju se, kazao je Petrov, niste mogli pripremiti. Ustao je i opazio da svi zbunjeno gledaju u njega.

 "Moja ekipa je bila na rubu panike i tad mi je sinulo da će - ako svi budemo u panici - sve biti gotovo. Nisam imao vremena razmišljati o tome hoću li ja biti taj koji će pokrenuti Treći svjetski rat, nego sam morao odlučiti koliko je istinita informacija koju mi je upravo pokazao kompjuter."

Još nije čvrsto odlučio kad se, unutar nekoliko minuta, oglasila još jedna sirena, koja je ukazala da je lansirana i druga raketa. Uskoro se čulo još sirena, te je uskoro zvučalo kao da je pet atomskih bombi poletjelo s američkog tla. Petrov je odlučio i obavijestio svoje nadređene da je sustav slao lažne informacije, iako nije uopće bio siguran u to što govori. Svoju odluku bazirao je na činjenici da sovjetski radari, koji su se nalazili na tlu, nisu potkrijepili lansiranje. Radar je mogao ukazati na nadolazeće projektile dosta vremena nakon lansiranja, ali je Petrov znao da su oni puno pouzdaniji od satelita.

Kasnije je otkriveno da je lažni alarm pokrenuo kvar na satelitu, koji je krivo interpretirao odsjaj sunčeve svjetlosti na visokim oblacima - kao rakete. Petrovu nikad nije dano priznanje za njegovu odluku, najvjerojatnije zbog toga što bi Rusi na taj način ukazali na svoje rano upozoravajuće satelite.

O tom događaju snimljen je film. U filmu 'Muškarac koji je spasio svijet', danskog redatelja Petera Anthonyja, poznati glumci prikazuju događaje iz te noći 1983. godine, dok se s dramatičnim scenama izmjenjivale snimke pravog Petrova,  koji je intervjuiran u svojem domu u Rusiji, te za vrijeme posjeta SAD-u 2006., kad je primio nagradu UN-a i upoznao se s glumcima iz filma kao što su Kevin Costner, Matt Damon i Robert De Niro. 

U Rusiji, Petrova uloga u povijesti nije mu donijela slavu, jer do smrti živio u istom stančiću u Fryazinu kojem je proveo većinu života. Petrovu nikad nije dano priznanje za njegovu odluku, najvjerojatnije zbog toga što bi Rusi na taj način ukazali na svoje rano upozoravajuće satelite, objavio je svojedobno piše New York Post. 

Stanislav Petrov umro je u Fryazinu u 77. godini života.