Napokon su ga ulovili. Bio je 9. listopada 1967. kad je Ernesta Che Guevaru, 39-godišnjeg komunista po uvjerenju i strastvenog revolucionara, ranila u šumama Bolivije tamošnja vojska koja ga je dugo lovila. Njegovu gerilsku skupinu eliminirao je specijalni odred bolivijske vojske potpomognut savjetnicima CIA-e. Ranjen, Guevara je zarobljen i zatim ubijen. Prije nego što je tajno pokopan, odsječene su mu ruke kako bi se otiscima prstiju mogao potvrditi njegov identitet. 

Tek 30 godina kasnije, 1997. kostur za koji se vjerovalo da je njegov i posmrtni ostaci šestorice suboraca iskopani su iz masovne grobnice kod Vallegrandea u Boliviji, prevezeni na Kubu i ponovno pokopani uz spomenik u Santa Clari, kaže enciklopedija. Che Guevara bio je ključna figura, istaknuti komunistički lik u Kubanskoj revoluciji (1956.–59.), pomagao je Fidel Castru zbaciti diktatora Fulgencija Batistu  i godinama kasnije bio je vođa gerile u Južnoj Americi, simbol revolucionarnog djelovanja.

Nakon što ga je bolivijska vojska pogubila, generacije ljevičara smatrale su ga herojem mučenikom, a njegova je slika postala ikona lijevog radikalizma i antiimperijalizma.

No tko je čovjek koji je ubio Chea? Bolivijski vojnik koji je povukao okidač za pogubljenje slavnog revolucionarnog gerilca Ernesta “Che” Guevare preminuo je u dobi od 80 godina, pisao je prije dvije godine Guardian. Mario Terán "jednostavno je ispunio svoju dužnost vojnog narednika", rekao je umirovljeni general Gary Prado, koji je predvodio skupinu što je zarobila Guevaru 1967. nakon višemjesečne potjere. U razgovoru za Radio Compañera rekao je da je Terán preminuo nakon duge bolesti. Iza njega su ostali supruga i dvoje djece.

Nakon što je nekoliko godina služio kao viši dužnosnik u kubanskoj vladi, Che je krenuo dalje i pokušao voditi druge pobune s mnogo manje uspjeha - u Africi, a potom i u Južnoj Americi. Njegovoj maloj grupi konačno su ušli u trag bolivijski vojnici 1967.

Terán je izabran da ga ubije nakon što je iz prijestolnice stigla naredba za pogubljenje već ranjenog Guevare, tada 39-godišnjaka.

- Bio je to najgori trenutak u mom životu - rekao je u jednom intervjuu.

- Vidio sam Chea velikog, jako velikog. Oči su mu intenzivno sjale. Osjetila sam kako dolazi preko mene i kada je fiksirao pogled na mene zavrtjelo mi se u glavi...

- 'Smiri se' - rekao mi je agent CIA-e - 'I dobro nišani. Ubit ćeš čovjeka!’ Zatim sam napravio korak unatrag prema vratima, zatvorio oči i zapucao.

Guevarini biografi pisali su da su njegovi prvi hici promašili Guevarina prsa, ali su na kraju pogodili.

"Tijelo Che Guevare dovezeno je u mali brdoviti gradić u jugoistočnoj Boliviji sinoć u pet sati. Od trenutka kada je helikopter sletio noseći tijelo privezano u nosilima, operacija koja je uslijedila bila je u velikoj mjeri prepuštena u ruke čovjeka u ratnoj opremi, koji je nedvojbeno bio predstavnik jedna od američkih obavještajnih agencija", pisao je Guardianov reporter s lica mjesta, iz Bolivije 1967.

"Helikopter je namjerno sletio daleko od mjesta gdje se okupila gomila, a tijelo mrtvog gerilskog vođe na brzinu je prebačeno u kombi. Zapovjedili smo džipu da ga prati i vozač je uspio proći kroz vrata bolničkog kruga gdje je tijelo odvezeno u malu obojanu kolibu koja je služila kao mrtvačnica. Vrata kombija su se s treskom otvorila i američki agent je iskočio, ispustivši ratni poklič "Gubimo se odavde". Jedan od dopisnika ga je upitao odakle dolazi. "Nigdje", bio je mrki odgovor.

Tijelo, odjeveno u maslinastozelenu uniformu s jaknom na patentni zatvarač, uneseno je u kolibu. Nedvojbeno je to bio Che Guevarin. (...) Nema sumnje da je ovo tijelo Cheovo. Imao je crnu bradu, dugu čupavu kosu i sjenu ožiljka na desnoj sljepoočnici, vjerojatno rezultat nesreće u srpnju kada ga je okrznuo hitac iz puške. Čim je tijelo stiglo u mrtvačnicu, liječnici su u njega počeli upumpavati konzervans, a američki agent se očajnički trudio zadržati podalje od gomile. Bio je vrlo nervozan čovjek i izgledao je bijesno kad god su kamere bile uperene u njegovu smjeru. Znao je da ja znam tko je on, a znao je i da ja znam da on ne bi trebao biti tamo, jer ovo je rat u kojem Amerikanci ne bi trebali sudjelovati. Ipak, ovdje je bio taj čovjek, koji je bio s trupama u Vallegrandeu, razgovarao s višim časnicima na poznat način. 

I tako, Che je mrtav. Dok su upumpavali konzervans u njegovo polugolo, prljavo tijelo i dok je gomila uzvikivala da ga se vidi, bilo je teško prisjetiti se da je ovaj čovjek nekoć bio jedna od velikih figura Latinske Amerike.

Nije samo bio veliki gerilski vođa, bio je prijatelj predsjednika kao i revolucionara. Njegov se glas čuo i cijenio u međuameričkim vijećima kao i u džungli. Bio je liječnik, ekonomist amater, nekoć ministar industrije u revolucionarnoj Kubi i desna ruka Fidela Castra. On bi mogao ući u povijest kao najveća kontinentalna figura nakon Bolivara. Oko njegovog imena stvarat će se legende.

Bio je marksist, ali nestrpljiv prema doktrinarnim borbama između Rusa i Kineza. On je možda bio posljednja osoba koja je pokušala pronaći srednji put između njih dvoje i pokušala ujediniti radikalne snage posvuda u zajedničkoj kampanji protiv SAD-a. Sada je mrtav, ali teško je osjećati da će njegove ideje umrijeti s njim."

Tako je pisao Guardianov reporter s lica mjesta, očito i sam očaran figurom revolucionara koji će uistinu poživjeti do danas. Doduše, više kao portret na majicama mladih prepoznatljiv kao logo Adidasa ili Nikea u dominantno kapitalističkome svijetu, upravo onome protiv kojeg se borio.

Ajde, najvjerojatnije je barem ta crvena majica proizvedena u komunističkoj Kini. 

"Obožavatelj kineske vanjske politike, Guevara je uporno agitirao za izvoz kubanske revolucije u ostatak Latinske Amerike, pa čak i u Afriku. Njegov priručnik gerilskog ratovanja bio je široko rasprostranjen u Latinskoj Americi i bio je istaknuta osoba u planiranju invazija na najmanje pet karipskih država 1959. Guevara je s pravom opisan kao pokretač i revolucionar. Argentinac, navodno je pomagao prokomunističkom Arbenzovom režimu u Gvatemali prije nego što je on došao 1954. godine. Kasnije je otputovao u Mexico gdje se našao s Fidel Castrom 1956. godine", stoji između ostalog u deklasificiranom, CIA-inom detaljnom opisu djelovanja Che Guevare. 

Iz Meksika će Che jahtom poći za Kubu, skupa s Fidelom Castrom...