Kontroverzni američki milijarder i nekretninski mogul Donald Trump i dalje maršira prema Bijeloj kući. Nakon dva poraza prošlog tjedna, u Washingtonu i Wyomingu, u utorak je niski svojih pobjeda na republikanskim predizborima pridodao Floridu, Sjevernu Karolinu i Illinois, dok je Ohio morao prepustiti Johnu Kasichu. Sad ima 621 delegata, Ted Cruz ga prati s 396, Kasich je treći sa 138, dok je Marco Rubio nakon poraza kod kuće, na Floridi, napustio utrku s prikupljenih 168 delegata. Biranje po državama nastavit će se do srpnja, kad bi na stranačkoj konvenciji republikanci trebali odlučiti tko će biti njihov kandidat koji će se u studenome suprotstaviti Hillary Clinton, najvjerojatnijoj kandidatkinji demokrata, na izborima za novog američkog predsjednika.

Prema trenutačnim anketama, Hillary bi pobijedila Trumpa na tim izborima, ali to nije jedino što zabrinjava vodstvo republikanaca. Oni se boje da bi, kao što je svojom kampanjom izazvao potres na američkoj političkoj sceni, na kraju to mogao učiniti i njima, republikanskim guruima, s kojima je već dugo u sukobu. Mogao bi na krilima svoje pobjede pomesti sadašnje republikansko vodstvo te ga prilagoditi svojim kriterijima i potrebama. Zato su u igri i opcije po kojima možda republikanci neće nominirati Trumpa čak ako i dobije potporu potrebnih 1237 delegata za pobjedu u utrci. Pogotovo ako ne dosegne taj broj, a bude relativni pobjednik.

S obzirom na žestinu njihova obračuna, analitičari ne isključuju veliki sukob koji će se dogoditi na republikanskoj konvenciji u srpnju. Trump, s bogatstvom od oko pet milijardi dolara, sam financira kampanju, okružio se savjetnicima koji nemaju veze s republikanskim establishmentom i uzvraća bez krzmanja na kritike iz tabora koji mu je dopustio kandidaturu smatrajući kako će osebujnim stilom pridobiti određeni broj glasača koji im dosad nisu bili skloniI Trump ih je pridobio, ali ne za njih, nego za sebe, a sad ugrožava i njihove pozicije. Sa svojim sloganom kako "Ameriku treba ponovno učiniti velikom" dirnuo je u osjećaje mnogih koji smatraju da su postojeći politički sustavi krivi što je glavna svjetska supersila ipak prešla svoj zenit.

Ne samo u vezi s vodećom ulogom u svijetu, nego možda još više kad je riječ o njihovu životnom standardu koji je daleko od onog obećanog američkog sna kakav se pojavljuje u filmovima iz druge polovice dvadesetog stoljeća. Cijele vojske agencija bave se istraživanjima tko su birači koji favoriziraju Trumpa, frenetično mu plješću na skupovima i odano ga slijede dajući mu svoju potporu unatoč tome što njegove političke ideje osuđuju i glavni mediji i vodeći političari čak i iz stranke koja ga je kandidirala, pa na kraju i Papa. Prema jednom od njih, koje svakako treba uzeti sa zadrškom, Trump ima znatnu potporu među onima koji zarađuju do 50 tisuća dolara godišnje, obično nemaju fakultetsko obrazovanje, podržavaju dodatno oporezivanje bogatih Amerikanaca i u anketama su smješteni u rubriku "ljudi poput mene nemaju što reći o onome što vlada radi".

Uglavnom je riječ o bijelcima protestantima. Neki su njihove želje opisali riječima: "Amerika gubi, Trump je pobjednik, te ako on pobijedi, i SAD će opet biti pobjednik". Trump im, dakle, predstavlja povratak u "stara dobra vremena", asocira ih na razdoblje kad je Amerika bila jedina supersila te kad njihovi životi nisu bili pogođeni gospodarskom krizom i recesijom (koja za mnoge još nije završila). I zato dajući mu potporu nadaju se kako će s državom i oni postati ono što sugerira njegov slogan – ponovno moćni. Druga pak istraživanja upućuju na to kako potpora Trumpu ne ovisi ni o godišnjem prihodu, obrazovanju, dobi ili rasi. Krenuli su za njim jer im je obećao, kako je to nazvao, sigurniju Ameriku te borbu protiv terorizma i ilegalne imigracije. Kod njega se svi problemi rješavaju jednostavno.

Tako je obećao da će zatvoriti džamije, zabraniti ulazak muslimanskim useljenicima, voditi evidenciju o onima koji su već tamo, govorio je kako treba likvidirati i obitelji članova tzv. Islamske države, ozbiljno je najavio gradnju zida prema Meksiku koji bi "s 10 do 12 milijardi dolara trebala financirati i meksička vlada" kako bi se spriječilo ilegalno useljavanje Latinoamerikanaca. Dakako da je meksička vlada to glatko odbila, no Trump ne odustaje. "Napravit ću zid 10 stopa višim", poručio je založivši se i za deportaciju gotovo 11 milijuna osoba koje se u SAD-u nalaze bez dokumenata. Papa Franjo je zbog takvih njegovih stavova, a posebice najave gradnje zida prema Meksiku, posumnjao da je kršćanin kako se predstavlja. "Osoba koja razmišlja o podizanju zidova, a ne razmišlja o gradnji mostova, nije kršćanin", poručio mu je.

Trump mu je bez oklijevanja uzvratio. Papinu izjavu je ocijenio "sramotnom" poručivši da bi katolički poglavar bio sretan da on bude američki predsjednik ako tzv. Islamska država napadne Vatikan. Kasnije je malo reterirao. Isto je pokušao i u vezi sa svojom izjavom kojom je senatoru Johnu McCainu, koji je nakon obaranja njegova zrakoplova bio više od pet godina u vijetnamskom zarobljeništvu, poručio kako nije ratni heroj. "On je bio zarobljenik, a ja volim ljude koji nisu poraženi", rekao je Trump, na što su se mnogi zgražali. McCain, koji je bio republikanski predsjednički kandidat 2008., pozvao je glasače svoje stranke da "dobro razmisle o osobi koju bi htjeli vidjeti kao glavnog zapovjednika i vođu slobodnog svijeta". Puno dalje otišao je Mitt Romney, republikanski kandidat na izborima 2012. Trumpa je nazvao "blebetalom i varalicom".

U svojem javnom napadu na njega naglasak je stavio na njegovo "nepoštenje, pohlepu, mržnju prema ženama i prostaštvo". Rekao je kako njegova obećanja vrijede "koliko i diploma na Trumpovu sveučilištu", aludirajući na tužbe bivših studenata. Na kraju je upozorio i na njegove moguće porezne prijevare. No i nakon takvih napada Trump ide dalje. I jednom i drugom poručio je kako su bili gubitnici na tim izborima, dok on misli pobijediti. Na optužbe republikanskih protukandidata da će zid prema Meksiku možda graditi kao i svojedobno Trump Tower, na kojem su bili zaposleni i ilegalni imigranti, odgovorio je u svojem stilu: "Ušutite. Ja sam zaposlio desetke tisuća ljudi u svojem životu, desetke tisuća, a vi niste nikad zaposlili nijednog". Pohvalio se kako on daje posao tisućama latinoameričkih radnika i da uživa veliku popularnost u toj zajednici.

S obzirom na to da mu te kritike i iz vlastitog tabora zasad nisu naštetile, jedna skupina vodećih republikanaca pozvala je na okupljanje drugih konzervativaca i izradu strategije kako bi ga se zaustavilo. Ako u tome ne uspiju, jer je trenutačno u premoćnom vodstvu, navodno se najavljuje i mogućnost okupljanja oko neke "treće opcije" izvan Republikanske stranke, a navodno nije nemoguće, ako ništa od toga ne poluči rezultat, da daju svoju potporu kandidatu demokrata. U nekoliko navrata njegove stavove kritizirao je i američki predsjednik Barack Obama označivši ga "drskim i nekulturnim" te osobom koja svojim stavovima dijeli američko društvo. Time je uzvraćao na njegove kritike jer je jedna od glavnih krilatica Trumpove kampanje kako je Obama "slab predsjednik".

Posebna priča je Trumpovo poznavanje vanjske politike. Tijekom televizijskih sučeljavanja pokazao je kako ne zna razliku između Hamasa i Hezbollaha, Na pitanje tko su vođe najvećih terorističkih islamističkih organizacija, poput tzv. Islamske države, Al Kaide ili Al Nusra fronta, lakonski je rekao kako "pojma nema", ali da će to naučiti kad "za to dođe vrijeme". Trump voli ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ocijenio ga je kao "snažnog, moćnog, čelnika" te bi produbio odnose s Moskvom. Putin mu je uzvratio kako je Trump "vrlo živahan čovjek, i nema nikakve sumnje, vrlo talentiran". Iz Europe, ekscentrični republikanski kandidat, dobija potporu od političara koji vode ekstremno desno stranke.

"Da sam Amerikanac, glasovao bih za Trumpa", poručio je nedavno Jean-Marie Le Pen. Ostali europski političari uglavnom šute, iako se iz kuloara može doznati kako su prilično zabrinuti ako bi on došao u Bijelu kuću. Do srpnja je ostalo još puno nadmetanja u preostalim državama. Teško je predvidjeti ishod, no u svakom slučaju, pred republikancima je nešto što im se dosad rijetko kad događalo. Trump s puno samouvjerenosti ide u nastavak kampanje. S bogatstvom koje je uglavnom sam stvorio kroz građevinske projekte na Manhattannu i medijsko eksponiranje preko televizijske emisije "Pripravnik", došao je nadomak svojeg cilja – poslovnu moć pretočiti i u političku snagu.

Izdao je i desetak knjiga vezanih uz poslovanje, od kojih su mnoge postale uspješnice. Ženio se tri puta, zadnji put s bivšom slovenskom manekenkom Melanijom Knavs. Iz tih brakova ima tri sina i dvije kćeri. Njegov glavni adut su njegovi fanatični pristaše. On govori iz srca, kaže jedan od njih dok pridržava plakat s natpisom: "Hvala ti Bože za predsjednika Trumpa". Ne obraćaju pažnju na prijezir elita prema njima ni na novinarske napise u kojima se kritiziraju njegovi politički stavovi. Trump je njihov izbor, potpuno je različit od njih, ali javno govori ono što oni govore doma i zato ga žele za – predsjednika. Jedini on, kažu, može "Ameriku ponovno učiniti velikom".