Predsjednik Donald Trump u petak je uradio dugo najavljivan korak protiv međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom programu čime će zauzeti agresivniji pristup prema toj bliskoistočnoj zemlji, ali i poremetiti američke odnose s europskim saveznicima. 

"Vrijeme je da cijeli svijet zajedno zatraži od iranske vlade da okonča smrt i razaranje", stoji u izjavi Bijele kuće, kako prenosi HINA.

Američki predsjednik svoj plan u svezi iranskog nuklearnog sporazuma objavio je u govoru u Bijeloj kući u 18.45 po srednjoeuropskom vremenu. Počeo je dugim nabrajanjima napada na američke vojnike diljem Bliskog istoka koje je stavio na teret iranskom režimu. "Agresija iranskog diktatorskog režima nastavlja se do danas. Iran nastavlja sa svojim postupcima i podržava razne terorističke organizacije poput al-Qaide, Talibana, Hamasa i drugih", kazao je Trump u obraćanju novinarima.

Tek usput ponovio je davno demantirane lažne tvrdnje da je više od milijardu dolara u gotovini završilo u Iranu. "Pitam se gdje je sav taj novac završio", rekao je Trump, govoreći o novcu koji nikad nije ni postojao.

Najvažniji dio Trumpova govora, osim mnogobrojnih optužbi na račun iranskih vlasti, odnosi se na proglašenje teških sankcija iranskoj paravojnoj formaciji Iranska revolucionarna garda.

Očekivalo se da će Trump u petak objaviti da nuklearni sporazum sklopljen 2015. između Irana i šest svjetskih sila neće potvrditi u idućem obraćanju Kongresu o tom pitanju.

Po američkom zakonu, predsjednik mora svaka tri mjeseca u Kongresu "potvrditi" poštuje li Iran ugovor i je li potonji u nacionalnom interesu SAD-a.  

Trump je odavna taj sporazum nazivao "najgorim u povijesti" Sjedinjenih Država jer smatra da je štetan za američke interese. 

"Nepotvrđivanjem" ugovora Trump je poslati loptu na teren američkog Kongresa, a zastupnici onda imaju 60 dana za odluku o ponovnom uvođenju sankcija ukinutih 2015. Povratak sankcija značio bi propast ugovora.

Kritičari ugovora nadaju se da će u ovoj fazi uspjeti uvjeriti Europljane da ponovo pregovaraju o tekstu i postrože ga. No Pariz, London i Berlin čija su poduzeća počela ponovo ulagati na iranskom tržištu, jasno su dali do znanja da se rasprava o samom dokumentu neće ponovo otvarati.

Njemačka vlada obećala je u petak da će nastaviti raditi kako bi se očuvalo jedinstvo jer je Berlin uvjeren da je sporazum važno oruđe za sprječavanje razvoja iranskog nuklearnog oružja. 

Takvo je stajalište naglasio u četvrtak navečer šef njemačke diplomacije Sigmar Gabriel u razgovoru s američkim kolegom Rexom Tillersonom. Američko ponašanje unosi razdor između Eruope i SAD-a, njezinog najbližeg saveznika, rekao je Gabriel i ocijenio da bi to moglo  Europljane približiti više Rusiji i Kini.

"Europa mora ostati jedinstvena u stajalištu prema tom pitanju", rekao je Gabriel

Izlazak iz sporazuma mogao bi donijeti globalni kaos, upozorio je utjecajni predsjednik iranskog parlamenta Ali Larijani, prenijela je ruska agencija TASS u petak.

Dmitrij Peskov, glasnogovornik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je u petak da bi povlačenje SAD-a iz sporazuma "naštetilo ozračju sigurnosti, stabilnosti i neširenja (nuklearnog oružja) u cijelom svijetu". 

Predsjednik odbora za domovinsku sigurnost u Predstavničkom domu Michael McCaul očekuje da Trump "neće najaviti potpuno povlačenje iz sporazuma, ali neće ni potvrditi da (Iran) poštuje" odredbe sporazuma.

McCaul očekuje da će Trump objaviti neku vrstu akcije protiv Iranske revolucionarne garde, a američke sankcije protiv te formacije mogle bi ozbiljno naštetiti  jer Čuvari revoluciju nadziru znatne dijelove iranskog gospodarstva. 

Kina, peta stalna članica Vijeća sigurnosti i također potpisnica iranskog nuklearnog sporazuma, nada se da će on ostati u sadašnjem obliku.

SAD na svojoj strani ima Izrael, velikog protivnika Irana na Bliskom istoku. Izrael je unaprijed u petak pozdravio Trumpov korak za koji očekuje da će biti nepotvrđivanje sporazuma. 

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zaključila je da je Iran potajno istraživao nuklearne bojne glave do 2009.,  što Iran niječe. Nadalje, Iran tvrdi da je njegov programa obogaćivanja uranija namijenjen isključivo u civilne svrhe, nikako u razvoj atomskog oružja.

Trump je  pod velikim pritiskom jer i stručnjaci u njegovoj vladi, a i oni izvan nje, misle da će izlazak iz sporazuma SAD narušiti vlastitu vjerodostojnost u inozemstvu.

Vodeći se takvim razlikovanjem Trump je već dvaput "potvrdio" ugovor od dolaska u Bijelu kuću, ali učinio je to nerado. Njegova odluka koja će biti objavljena u petak navečer uklopit će se u širu "strategiju" za slabljenje utjecaja iranskog režima na Bliskom istoku. Washington je već sankcionirao njegov balistički program, donio je nove mjere protiv libanonskog Hezbollaha koji Iran podupire, a postoji mogućnost da Iransku revolucionarnu gardu (Čuvare revolucije, elitnu vojsku), uvrsti na popis "terorističkih organizacija".

Američki državni tajnik Rex Tillerson i drugi članovi vlade dugo su se zauzimali za to da se taj dokument, isključivo usmjeren na nuklearni program, promatra odvojeno od "štetnih djelatnosti" Teherana, kao što su razvoj projektila i njegova "destabilizacijska" uloga u nekim zemljama poput Sirije, Libanona, Jemena, i Bahrejna. 

U načelu takva odluka ne znači raskid ugovora, ističu zadnjih tjedana čelnici američke administracije.