Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, pod nazivom "Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti mikro, mali i srednje velikih poduzeća (MSP) kroz informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)", trajao je tek 35 sekundi zbog velikog interesa poduzetnika.

Poziv je bio otvoren u srijedu točno u 11:00:00 sati, da bi u samo 35 sekundi poduzetnici ispunili kvotu prijavu. Zaprimljen je, naime, broj projektnih prijava koji po svojoj vrijednosti premašuju 200% alokacije Poziva, ili točnije, 106.400.000,00 kuna, od čega je polovina iznos alokacije, koja je iznosila 53 milijuna kuna.

Prijavitelji koji su se prijavili od 35. sekunde nadalje su prvo dobili obavijest o zaprimanju projektnih prijava u sustav i njihovo slanje u nadležno tijelo (Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta), da bi nakon toga dobili obavijest kako njihova prijava nije zaprimljena sukladno obustavi poziva.

Na portalu eFondovi obavijest o obustavi poziva je nastupila tek oko 11 sati i 48 minuta. Novac su dobili oni koji su najbrže kliknuli, pa tko je prošao - prošao.

Gabrijela Žalac, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kratko je kazala da je taj natječaj u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, kao i da je sustav bilježi vrijeme prijave u stotinku sekunde.

"Žalbi uvijek ima. Tko prvi njegova djevojka", kratko je poručila ministrica Žalac.

Oni znaju Rekorder: Ludbreg lani iz EU povukao 3068 kuna po stanovniku

Drugim riječima, tko prvi njegov novac. No, kad je europski novac u pitanju, sistem "najbrži prst" ne bi smio biti najvažniji kriterij za raspodjelu 53 milijuna kuna. Sasvim očekivano, nastala je pobuna među poduzetnicima, prije svega onima koji su se htjeli javiti na natječaj. Prvi je, ali tek 24 sata kasnije, reagirao ministar gospodarstva Darko Horvat, koji je u četvrtak najavio da će natječaj najvjerojatnije biti poništen.

Međutim, i dalje ostaje pitanje kako se tako, najblaže rečeno, glupo raspodjeljuje novac. Odgovor na to pitanje pokušali su ponuditi u ministarstvu s objašnjenjem da nemaju dovoljno kapaciteta da se prijave obrađuju po kvaliteti. Odnosno, nemamo ljude koji bi to obrađivali. Slaba je to utjeha za poduzetnike koji se trude skupiti potrebnu dokumentaciju i napraviti i prijaviti dobre projekte, što je komentirao i poduzetnik Marko Rakar.

"Da bi ovo razumjeli morate zaroniti u mračni abis uma jednog uhljeba. Naime, kada bi imali regularni natječaj i na njega se javi npr. 3.000 firmi onda bi oni morali proći svih 3.000 prijava, odrediti koje su ispravne, napraviti bodovanje i još koješta i shvatiti tko ima najviše bodovanja, pa su tu i rang liste, nepotpune dokumentacije ili dokumentacija koja je li-la... Puno je to posla za svega 30% uvećanu plaću u odnosu na osnovicu drugih službenika. I potom se gore spomenuti uhljeb dosjetio najbržeg prsta, dakle može se prijaviti 500.000 kandidata ali gledamo samo prvih 200, estetike radi odbaciti ćemo pokojeg od prvih dvije stotine da se može reći da smo rigorozno gledali ali ovi preostali, više sreće i niža latencija na internet vezi sljedeći put", komentirao je Rakar.

I to je upravo sukus priče. Tko će sad čitati puste prijave i onda ih još rangirati kad se "raju" može pustiti da se sama pokolje i neka klikaju do besvijesti. Osim nonšalancije koju smo vidjeli u ovom natječaju, tu je još i činjenica da je netko dozvolio da se 53 milijuna kuna podijeli bez ikakvog smisla.

"Jasno je da u svemu trebaju postojati kriteriji, a pogotovo u ditribuciji novca iz EU fondova (koje isto tako punimo i mi, porezni obveznici plaćanjem članarine). Ovaj model tzv. najbrži prst je disikriminirajuć i nepravedan. Inače sam stava da sve državne subvencije treba ukinuti, jer tvrtke postoje ili ne postoje slijedom tržišta, a ne upucavanjem novca poreznih obveznika, a sva sredstva iz EU fondova (ako ih nećemo uzeti mi, uzet će neka druga država) distribuirati sa jasnim pravilima igre", rekao je poduzetnik Hrvoje Bujas.