Saborski zastupnik Joško Klisović (SDP) govori o stanju u SDP-u, europskim izborima i drugim aktualnim pitanjima.

Može li SDP iz gliba u koji je zapao i kako?

Može i mora. Mislim da članovi i simpatizeri SDP-a dijele to mišljenje, bez obzira na to koliko su razočarani i ogorčeni trenutačnim stanjem. Ono što bi nam dobro došlo je jedan izborni uspjeh, čime bismo preokrenuli trenutačnu percepciju SDP-a kao stranke koja se samo bavi sobom. Stranka će sigurno proći do kraja unutarnju katarzu i iznjedriti modernu političku platformu za 21. stoljeće te će u stranački vrh lansirati tim ljudi koji će novim idejama pobuditi interes i povjerenje građana.

S ovakvim rejtingom teško ćete do izborne pobjede. Što je razlog da većina u Glavnom odboru i dalje daje legitimitet Davoru Bernardiću iako je nezadovoljstvo veliko?

To unutarnje nezadovoljstvo nezanemarivog broja članova SDP-a djeluje i na građane. Ne može se očekivati da oni budu zadovoljni strankom kad to nisu ni članovi. Posljedica je ozbiljan pad rejtinga. Birači ne vole razjedinjene stranke koje iscrpljuju stranački sukobi, nego snažne i konsolidirane s jasnom idejom kako dalje. To konačno moraju shvatiti svi u SDP-u te dati doprinos konsolidaciji i novom smjeru. Izborni rezultati će pokazati kojim smjerom SDP treba ići dalje. Većina u Glavnom odboru je još uz Davora Bernardića, no ni jedna struja nije zadovoljna stanjem i iz njega ćemo morati izaći ili ćemo nestati s političke scene.

Mislite na sređivanje stanja nakon predstojećih izbora za Europski parlament?

Da, kao i tijekom i nakon predsjedničkih izbora. Uđe li naš kandidat u drugi krug i postane predsjednik države, to bi mogao biti snažan poticaj konsolidaciji SDP-a. Tad bi SDP mogao početi djelovati kao homogenizirajuća snaga ljevice u Hrvatskoj. Svjedoci smo trenda da se ljevica sve više usitnjava, vidno je razočarana i dezorijentirana. Takva ne može puno učiniti i sigurno slijedi proces okrupnjavanja. SDP bi u takvim pobjedničkim uvjetima mogao ponuditi zajedničku političku platformu.

Znači, očekujete da će dotad na čelu SDP-a biti Davor Bernardić?

Očekujem da se SDP konsolidira do parlamentarnih izbora. Oni će biti konačan test budućnosti SDP-a. Ako tu loše prođemo, onda bi to mogla biti točka s koje više nema povratka za SDP kao dominantnu stranku ljevice. Tad ćemo zaokružiti svoju povijesnu ulogu u političkom životu i eventualno postati poželjan politički koalicijski partner u Vladi koju će voditi netko drugi. Nešto kao socijaldemokrati u Sloveniji. Vrijeme je da stavimo glave na kup i učinimo što je najbolje za SDP, stavljajući interes SDP-a i građana ispred individualnog, bez obzira na to o kome se od nas radi.

Nezadovoljnici očekuju odlazak šefa stranke ne ostvari li se cilj na EU izborima. Koji je to rezultat zbog kojeg Bernadić mora otići?

Tri mandata i 203.000 glasova su cilj koji je postavila stranka. Ako SDP dobije manje glasova nego što je planirano, onda to neće ostati bez ozbiljne reakcije unutar stranke.

Imate li ambicije u budućnosti preuzeti mjesto predsjednika SDP-a?

Trenutačno sam mogući kandidat za europske izbore i koncentriram političko djelovanje na to. Ne idem s figom u džepu na jedne izbore kako bih ostvario neke sasvim druge političke ciljeve. To je politička kultura koju želim iskorijeniti u SDP-u. Iskren sam i sa mnom članovi stranke i birači uvijek znaju na čemu su. Budem li na listi i izaberu li me građani u Europski parlament, jamčim da ću biti i ostati zastupnik građana, a ne europski birokrat koji sluša i izvršava volju Bruxellesa.

Na listi ste, ali Glavni odbor još nije potvrdio redoslijed. Koje mjesto očekujete i koju poruku će SDP poslati rangiranjem kandidata?

Kandidati su samo najavljeni, ali Glavni odbor tek treba donijeti odluku i utvrditi raspored na listi. Očekujem da redoslijed u vrhu liste istakne ljude na kojima će počivati budućnost SDP-a, one koji su prihvatljivi većini članova bez obzira na trenutačne podjele i koji će biti dio čvrste jezgre novog SDP-a. Ljude koji nose nove ideje i sposobni su modernizirati SDP, a do sada nisu obnašali visoke stranačke funkcije. Ljude koji imaju rezultate u svojim profesijama. Ljude koji nisu godinama u vrhu stranačke hijerarhije i nisu suodgovorni za trenutačno stanje stranke. Ako to bude glavni kriterij, i moje bi se ime moglo naći na vrhu liste. Ako se samo stranačka hijerarhija preslika na redoslijed na listi, moje ime će biti daleko od vrha liste, a bojim se da će građani reagirati na takvu listu kao što reagiraju na trenutačno stanje u SDP-u.

Kako komentirate da će na listi SDP-a biti i Mirela Holy, koja se ranije nije libila kritizirati SDP?

Kritika ne bi smjela bila diskvalificirajući faktor, iako je znala utjecati na odnose unutar stranke, pa i dovoditi do suspenzija. Vjerujem da je predsjednik predložio Holy u najboljoj namjeri da privuče dodatne glasove. No njezina kandidatura bi mogla djelovati zbunjujuće na članove i simpatizere SDP-a, posebice jer inzistira da se ne vrati u SDP. Mirela se distancirala od SDP-a, a sad se pojavljuje na listi SDP-a. Takva neobična situacije može biti i dobra reklama, po onoj, svaka reklama je reklama, jer drži SDP i dalje u medijskom fokusu.

Nastavak na sljedećoj stranici...

Koja će biti politička platforma kojom planirate pridobiti građane?

Ne želimo prvorazredne i drugorazredne građane, regije i države članice. Kamatne stope moraju biti iste u svim dijelovima EU, cijene i kvaliteta proizvoda ujednačeni, mirovine i plaće dostojne digniteta čovjeka ma gdje živjeli u EU, europske regije moraju se ravnomjerno razvijati, moderna energetska i prometna infrastruktura ne smije nikoga zaobilaziti. EU je tu zbog nas i našeg boljitka te nećemo biti poslušnici briselske birokracije. Želimo jači utjecaj na odlučivanje untar EU. Moto moje kampanje bit će 'Ušli smo u EU, sad želimo dovesti Europu u Hrvatsku'. I tu mislim na europske standarde življenja, upravljanja, ukupnog funkcioniranja društva i države. Tad ljudi više neće imati potrebu odlaziti u Njemačku ili Irsku. Europske politike i fondovi mogu i moraju nam uvelike pomoći. Za to ću se boriti u Europskom parlamentu ako budem izabran.

Kako gledate na reteriranje predsjednice Kolinde Grabar Kitarović oko ustaškog pozdrava 'Za dom spremni'?

To je političko lutanje koje je rezultat dodvoravanja onima čiju potporu treba na izborima. Prvo je podilazila desnici, a sad kad je shvatila da na tom spektru više nema nekih značajnijih protukandidata i da joj ustvari prijetnja na izborima dolazi s ljevice, počela se približavati tim biračima. Očito pritom ne preza ni pred čime, pa ni pred onakvim izjavama da je bila zavedena savjetima svojih savjetnika. Ako predsjednik ovisi o onome što mu kaže savjetnik, onda on niti nije predsjednik, nego lutka u rukama savjetnika i njihovih političkih mreža.

Može li aktualnu predsjednicu, koja se evidentno odmiče od desnice, zadesiti sudbina Zorana Milanovića, koji je prije parlamentarnih izbora koketirao s braniteljima, spominjao djeda ustašu i na kraju - izgubio izbore?

Mislim da ona računa da desnica neće glasati za kandidata ljevice i da u tom kontekstu ne treba više gubiti vrijeme na desnicu. No imam osjećaj da dio ozbiljnih desnih glasača zamjera predsjednici estradizaciju predsjedničke funkcije. Na desnici također ljudi žele predsjednika koji ozbiljno vodi državu sagledavajući nacionalne interese i koji će držati do nekih uzusa ponašanja koji se očekuju od nekoga tko obnaša tu funkciju. Ne žele npr. da predsjednica uzima cvijeće primadoni u kazalištu niti da se grli sa znojnim sportašima u svlačionicama.

Biste li voljeli vidjeti Zorana Milanovića kao kandidata ljevice na predsjedničkim izborima?

Mislim da bi on bio svakako dobar kandidat i da bi mogao objediniti sve stranke ljevice. Mogao bi bez problema ući u drugi krug i time bi mu šanse da bude izabran bile prilično velike. Političkim djelovanjem je pokazao da zna štititi državne interese, usmjeravati procese i boriti se za čovjeka, a to je ono što se od predsjednika države očekuje.

Iza nas je propala nabava aviona. Jesu li time ugroženi odnosi naše zemlje i SAD-a?

Hrvatska je ovim pokazala da nije na razini pouzdanog partnera i da nije u stanju paziti na svaki detalj kod složenih operacija. Takva slika Vlade sigurno ne pridonosi boljim odnosima. Ako američki ambasador i djelatnici veleposlanstva nekoliko puta, pismeno i usmeno, informiraju vlast o svim potrebnim koracima za kupnju aviona, i ako naši to sustavno ignoriraju, time samo pokazuju da nisu za neke ozbiljnije i veće akcije. I dalje ćemo biti partneri SAD-u, ali sigurno su nas smjestili u svojoj percepciji u kućicu u kojoj ne bismo željeli biti. Strateški odnosi dviju država neće biti ugroženi i suradnja će se nastaviti. Nije to incident koji će jače poremetiti odnose, ali taj je proces pokazao Hrvatsku u neželjenom svjetlu i to je ono što je loše.

Nakon iskustva koje smo imali može li ova ekipa u budućnosti odraditi dobro posao nabave borbenih aviona?

Ne može. Premijer i ministar obrane rekli su da će iz ovog neuspjelog posla naučiti lekciju, da bi odmah nakon toga ministar Krstičević rekao da od Amerike očekuje ponudu koja se ne može odbiti. Ako ministar unaprijed preferira nekog ponuđača, onda je pokazao da nije ništa naučio iz cijele ove priče. Pozivanjem jednog ponuđača učinio je bespredmetnim javni natječaj i obeshrabrio sve ponuđače. To je protuzakonito i politički štetno te pokazuje da ministar i Vlada nisu ništa naučili iz neuspjele kupnje aviona. Vjerujem da se ovakvo ponašanje ministra nije dopalo ni Amerikancima.

Nakon što je predsjednica priznala pogrešku oko pozdrava 'Za dom spremi', očekujete li da isto učini i premijer Andrej Plenković?

Vladina politika nepostojanja jasnog stava daje krila ekstremistima koji potiču revizionizam i puštaju duh zloćudne prošlosti iz boce. Umjesto da se premijer skriva iza Povjerenstva za suočavanje s prošlošću koje donosi kontradiktorne preporuke, treba jasno i nedvosmisleno iskazati politički stav Vlade i HDZ-a oko ustaškog režima. A ne govoriti o delikatnom pitanju i dvostrukim konotacijama ustaškog pozdrava. Ako bi imao probleme u vlastitoj stranci zbog antifašističkog djelovanja, to mora riješiti odlučno i brzo, jer će to u suprotnom ugroziti ne samo stranku, nego i državu.