Umirovljeni kartograf Bjorn Geirr Harsson sjetio se da bi Norveška mogla Finskoj za stotu obljetnicu neovisnosti od Rusije mogla pokloniti planinu, a o tome sada ozbiljno razmišlja norveška vlada. Vrh planine Halti se nalazi na norveškoj strani granice između dvije skandinavske države i 1,365 metara je iznad razine mora. Norveška premijerka želi dati Finskoj samo vrh koji bi onda bio najviši dio u cijeloj zemlji. Time bi se nacionalna granica pomaknula za 40 metara.

Ipak, premijerka Erna Solberg još nije odlučila. 

"Pred nama su neki formalni izazovi i nisam još sigurna hoću li ovo podržati."

Velikodušne geste se sjetio umirovljeni radnik norveške Kartografske uprave Bjorn Geirr Harsson. O tome je razmišljao još prije nekoliko desetljeća otkad je 1972. pregledavao to područje iz aviona.  Također, uključio se u internetsku kampanju pod nazivom "Halti kao dar za godišnjicu". Pokrenuo ju je njegov sin prošle godine i ima oko 14 tisuća likeova na Facebooku. 

Glavni slogan kampanje je: "Dovedimo Finsku u nove visine."

Halti ne predstavlja ništa osobito za Norvešku koja obiluje planinama višim 2000 metara iznad razine mora, a za Finsku ima veliki značaj. Naime, njezina najviša točka je manji ogranak na istoj planini koji se zove  Halditsohkka i niža je za 40 metara.

"Norvežani bi ovo trebali darovati svojim susjedima i sigurna da sam da će Finci to cijeniti", rekao je  Harsson prošle godine.

Mnogi političari i lokalni gradonačelnik Svein Leiros pisali su vladi u Oslu kako bi iskazali svoje oduševljenje idejom. Ipak, kako bi se to provelo u djelo, treba istražiti pravne temelje. Stoga ministarstvo vanjskih poslova istražuje je li uopće moguće dati planinu i što kaže norveški ustav.