Viola Fletcher, najstarija poznata preživjela žrtva rasnog masakra u Tulsi i žena koja je postala globalni simbol borbe za povijesnu istinu i reparacije, preminula je u ponedjeljak, 24. studenog 2025., u dobi od 111 godina. Njezina smrt označava kraj jedne ere i gotovo potpuni nestanak živih svjedoka jednog od najbrutalnijih epizoda rasnog nasilja u američkoj povijesti.

Vijest o smrti potvrdio je njezin unuk Ike Howard, navodeći da je preminula u bolnici u Tulsi, okružena obitelji koja ju je voljela i podržavala u njezinoj cjeloživotnoj borbi.

Imala je prekrasan osmijeh na licu. Voljela je život, voljela je ljude - rekao je Howard za CNN, opisujući posljednje trenutke svoje bake.

Odlazak Viole Fletcher ostavlja Lessie Benningfield Randle, koja također ima 111 godina, kao jedinu preostalu živu osobu koja se sjeća užasa koji se dogodio u četvrti Greenwood prije više od stoljeća. Kad je čula vijest, Randle je preko svoje unuke poručila: "To mi slama srce. Jako će mi nedostajati."

Sjećanja koja vrijeme nije izbrisalo

Viola Fletcher, rođena kao Viola Ford 10. svibnja 1914. u Comancheu u Oklahomi, imala je samo sedam godina kada je njezin svijet nestao u plamenu. Živjela je u Greenwoodu, bogatoj četvrti Tulse koja je zbog svog ekonomskog prosperiteta i afroameričkog poduzetništva bila poznata kao "Crni Wall Street".

Bila je to zajednica koja je cvjetala unatoč segregaciji – imali su vlastite banke, hotele, kina i liječnike. No, sve se promijenilo u noći 31. svibnja 1921. godine. Nakon incidenta u dizalu i glasina o napadu na bijelu djevojku, bijesna rulja bijelaca, potpomognuta gradskim vlastima, napala je Greenwood.

U PLANINAMA ARKANSASA Return to the Land: Ovdje smiju samo bijelci, crncima i LGBTQ je ulaz zabranjen

Glasina o zlostavljanju koja je potaknula masakr u Tulsi 1921. bila je neistinita: incident između Dicka Rowlanda, crnog tinejdžera, i Sarah Page, bijele operaterke lifta, najvjerojatnije je nastao zbog trzaja starog lifta nakon čega je Page vrisnula, a svjedoci su to pogrešno protumačili kao napad. Sarah Page nikada nije podnijela optužnicu, nije surađivala s tužiteljstvom i prema svim kasnijim istragama nije smatrala da je zlostavljana; vlasti su ubrzo utvrdile da nema dokaza protiv Rowlanda te je slučaj praktički zaključen. Glasina je eskalirala zahvaljujući senzacionalističkim naslovima u lokalnim bijelim novinama i rasnim tenzijama, što je poslužilo kao izgovor za napad na afroamerički Greenwood i pokolj.

Rasni pokolj

Masakr u Greenwoodu, poznatom kao „Crni Wall Street“, dogodio se 31. svibnja i 1. lipnja 1921. u Tulsi, Oklahoma. Povod je bio incident između crnog tinejdžera Dicka Rowlanda i bijele operaterke lifta Sarah Page, koji je neutemeljeno protumačen kao pokušaj napada. Bijela rulja napala je prosperitetnu afroameričku četvrt Greenwood, paleći kuće, trgovine, crkve i škole, pljačkajući imovinu i ubijajući stanovnike. Tijekom dva dana nasilja, cijela četvrt gotovo je uništena, a tisuće stanovnika ostale su bez domova.

Broj poginulih nije točno poznat, ali se procjenjuje da je stradalo desetke do preko 300 Afroamerikanaca, dok su tisuće ljudi ranjene ili traumatizirane. Uništeno je oko 1200 kuća, poslovnih objekata, bolnica i crkava. Materijalna šteta bila je golema – četvrt je potpuno spaljena, a ekonomski uspješna zajednica gotovo uništena. Masakr je desetljećima bio prešućivan u američkim povijesnim zapisima.