State Department poslao je obavijest Kongresu o transferu trećoj strani u vezi s izraelskom prodajom borbenih zrakoplova F-16 Hrvatskoj, potvrđeno je HTV-u u Washingtonu. Kongres sada ima 15 dana za notifikaciju transfera prema američkom Zakonu o izvozu oružja. 

Podsjetimo, Trumpova administracija planirala je blokirati500 milijuna dolara težak ugovor Izraela i Hrvatske o prodaji 12 borbenih F-16 zrakoplova, opisao je izraelski kanal 10. Sjedinjene Američke Države također su pokušavale Hrvatima prodati borbene avione, a američki dužnosnici ustvrdili su da Izrael nije bio iskren u pregovorima i da su pokušali profitirati na račun Sjedinjenih Država. Priča je osobito zanimljiva jer je spor o prodaji aviona Hrvatskoj jedna od rijetkih situacija u kojoj su Izrael i SAD na suprotstavljenim stranama, pogotovo u posljednje dvije godine tijekom kojih su Izrael i Trumpova administracija njegovali izrazito bliske odnose, pogotovo po pitanjima vojne i obrambene suradnje između dvije zemlje. 

Neslužbeno se govorilo da su Amerikanci odlučili blokirati prodaju zato što su Izraelci ekstenzivno modernizirali isporučene zrakoplove. U jedan tako osjetljiv posao kao što je preprodaja vojne opreme, često s dijelovima zaštićeni statusom vojne tajne, ne ide se bez prethodnih odobrenja. Kao što Hrvatska nije bez dugih pregovora isporučila stare vojne zalihe zemljama Perzijskog zaljeva, tako ni Izraelci nisu preko noći odlučili prodati modernizirane F-16.

Američko veleposlanstvo u Zagrebu, u odgovoru na upit Expressa, kaže da SAD i dalje podržava Hrvatsku u modernizaciji i nadogradnji ratnog zrakoplovstva. "Više od godinu dana surađujemo s Izraelom na prijedlogu transfera F-16. Tijekom naše rasprave smo konzistentno i jasno navodili naše uvjete za odobrenje transfera opreme. Trenutačno aktivno radimo s Izraelom i Hrvatskom na dogovaranju rješenja koje će ispuniti hrvatske potrebe u željenom vremenskom roku", kazali su iz američkog veleposlanstva.

Prema svemu sudeći, konačni dogovor je postignut i Hrvatska će ipak imati nešto modernije zrakoplove od aktualnih, derutnih, MiG-ova.

Iako određene detalje još treba razriješiti, State Department se nada da će suradnja svih uključenih strana dovesti do uspješnog razrješenja problema.

SAD odobrava prodaju naoružanja svojim partnerima kroz sustav za prodaju vojne opreme (Foreign Military Sales, FMS). Kao dio prodaje stranim državama, kupci moraju pristati da će tražiti pismeno odobrenje američke vlade prije bilo kakve prenamjene, modifikacije ili daljnje prodaje vojne opreme nekoj trećoj državi ili kupcu, opisuje N1.

Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, SAD je odobrio tisuće takvih zahtjeva za tzv. Third Party Transfer (TPT), koji su se odnosili na sve of prodaje strreljiva pa sve do velikih složenih obrambenih sustava. Takva preprodaja vojne opreme se tretira transparentno, u skladu s interesima američke vanjske politike, s ciljem da se zaštiti integritet sustava naoružanja i da se osigura osjetljiva vojna tehnologija. U sklopu tog procesa, zahtjev za TPT može potaknuti dodatno preispitivanje u Kongresu ako vrijednost vojne opreme prelazi određeni iznos.

Kad se odobrava takav zahtjev, SAD obično traži od svojih partnera da vojnu opremu američke proizvodnje koju su nabavili kupnjom od SAD-a ili kroz neki drugi program vojne pomoći vrate u svoje izvorno stanje, ili da uklone sa nje bilo kakve dodatke koje je država kupac instalirala. Osim toga, SAD često surađuje sa državom koja je izvorni kupac kako bi se osiguralo da su vojnu opremu prije daljnje prodaje prikladno pripremile ovlaštene osobe.

Cijeli proces nalaže da je odgovornost za razumijevanje tih zahtjeva na državi koja želi prodati vojnu opremu američke proizvodnje trećoj strani, kao i za komuniciranje tih uvjeta zemlji koja od njih opremu želi kupiti.

Iako američka vlada u pravilu ne komentira ciljeve i namjere svojih saveznika pri nabavi vojne opreme, možemo reći da u širem smislu SAD snažno podupire napore Hrvatske kao članice NATO saveza u njenim planovima modernizacije, uključujući i kupnju F-16 aviona iz Izraela, navode iz veleposlanstva.

Prve vijesti o nabavci novih zrakoplova počele su još tamo 2015. godine kada je objavljeno da hrvatsko ministarstvo obrane razmišlja o kupovini rabljenih F16 iz SAD-a ili novih Gripena iz Švedska. U priču su se gotovo odmah uključili i Izraelci jer su tu vidjeli idealnu priliku za prodaju starih zaliha kao pripremu za dolazak novih borbenih zrakoplova posljednje generacije. 

S ikakvim konkretnim odlukama se odugovlačilo sve do kraja prošle godine kada je premijer Andrej Plenković najavio da se pristigle ponude temeljito razmatraju. U javnost su već procurile informacije da je izraelska ponuda ocijenjena najpovoljnijom i to ne samo zbog cijene već kompletnog paketa suradnje na gospodarskom i geopolitičkom planu. 

U nastavku pročitajte kratku kronologiju najvažnijih događaja koji su doveli do današnjeg stopiranja nabavke zrakoplova.

3. listopada 2017.

Otvorene su pristigle ponude na natječaj i hrvatska javnost konačno je saznala da su ponude predstavili predstavnici Grčke, Izraela, Švedske i Sjedinjenih Američkih Država, i to  abecednim redoslijedom, u jednakom vremenskom roku za svaku od njih, priopćeno je iz MORH-a. 

14. prosinca 2017.

MORH-ova analiza pristiglih ponuda dobila je preporuku saborskog Odbora za obranu. Jednoglasnu preporuku, ali nije prošlo ni tjedan dana prije nego je premijer usporio odluku. "Želimo još temeljito s nadležnim ministarstvom provjeriti ponude. Zahvaljujem ministru obrane i njegovu timu koji su proteklih osam mjeseci vodili cijeli proces razgovora s onim zemljama koje su se uključile u ponudu", kazao je premijer. 

22. prosinca 2017.

"Mi smo ozbiljna država. Razmotrit ćemo sve aspekte i donijeti dobru odluku za Hrvatsku", izjavio je ministar obrane Damir Krstičević na svečanoj akademiji u povodu 25. obljetnice osnutka 7. gardijske brigade Puma. Očekivalo se da će još prije tog datuma premijer Andrej Plenković sazvati sjednicu Vijeća za obranu gdje će se donijeti odluka o kupovini novog zrakoplova, a i sam Krstičević si je to zacrtao u svom planu za mandat. 

23.-26. siječnja 2018.

Svjetski ekonomski forum u Davosu okupio je premijere i predsjednike brojnih država, a neslužbeno je postignut i dogovor između Plenkovića i izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o kupovini zrakoplova. Plenković je to isprva nijekao i govorio da još ništa nije dogovoreno, ali kao što vidimo, tomu baš i nije bilo tako. Kasnije se ispostavilo da je Lockheed-Martin među najzaslužnijima za ponovno razmatranje ponuda jer su, navodno, razmišljali tko će odgovarati za rezervne dijelove ekstenzivno modificiranih F-16. 

Kraj lipnja 2018. 

Krstičevićeva posjeta konferencija izraelske obrambene industrije označila je početak strateškog partnerstva, ponajviše zato što je hrvatski ministar bio jedini predstavnik iz Europe.

5. kolovoza 2018.

Dva izraelska borbena aviona F-16 u formacijskom letu s dva hrvatska MiG-a 21 preletjela su iznad Kninske tvrđave u sklopu svečanog programa obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.

Borbeni avioni Države Izrael i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva poletjeli su iz 91. zrakoplovne baze Pleso u Zagrebu, gdje su izraelski F-16 pristigli prije tri dana kako bi zajedno s hrvatskim MiG-ovima sudjelovali u ovogodišnjoj proslavi VRO Oluja, priopćeno je iz Ministarstva obrane RH (MORH).

6. prosinca 2018.

Trumpova administracija će blokirati 500 milijuna dolara težak ugovor Izraela i Hrvatske o prodaji 12 borbenih F-16 zrakoplova, izjavili su izraelski dužnosnici za tamošnji Channel 10. Sjedinjene Američke Države također su pokušavale Hrvatima prodati borbene avione, a američki dužnosnici sada tvrde da Izrael nije bio iskren u pregovorima i da su pokušali profitirati na račun Sjedinjenih Država.

Priča je osobito zanimljiva jer je spor o prodaji aviona Hrvatskoj jedna od rijetkih situacija u kojoj su Izrael i SAD na suprotstavljenim stranama, pogotovo u posljednje dvije godine tijekom kojih su Izrael i Trumpova administracija njegovali izrazito bliske odnose, pogotovo po pitanjima vojne i obrambene suradnje između dvije zemlje.