Plavo-bijelo-crvena trobojnica sa zlatno obrubljenom crvenom zvijezdom u sredini desetljećima je bila jedan od najprepoznatljivijih simbola Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Vijorila se na državnim institucijama, sportskim natjecanjima i vojnim paradama, predstavljajući ideju "bratstva i jedinstva". No, uz tu saveznu zastavu, svaka od šest konstitutivnih republika imala je i svoju, koja je na jedinstven način spajala nacionalnu povijest s novom socijalističkom ideologijom.

Priča o jugoslavenskoj zastavi počinje mnogo prije socijalizma. Njene boje - plava, bijela i crvena - potječu od panslavenskog pokreta i zastave usvojene na Sveslavenskom kongresu u Pragu 1848. godine. Te boje prva je preuzela Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca 1918., stvarajući jednostavnu horizontalnu trobojnicu koja je simbolizirala jedinstvo južnih Slavena.

Nakon Drugog svjetskog rata i uspostave komunističke vlasti, partizani su zadržali trobojnicu, ali su joj dodali svoj simbol - crvenu zvijezdu petokraku. Konačni dizajn, usvojen 31. siječnja 1946., djelo je umjetnika Đorđa Andrejevića-Kuna. Zastava je zadržala panslavenske boje, no dobila je novo značenje: plava je simbolizirala nebo, bijela slobodu, a crvena krv prolivenu u Narodnooslobodilačkoj borbi. U središte je smještena uvećana crvena zvijezda sa zlatnim (žutim) obrubom, kao jasan simbol komunizma i antifašističke borbe.

Iako je savezna zastava bila primarna, Ustav je dopuštao i isticanje republičkih zastava, koje su se obavezno vijorile uz saveznu tijekom državnih praznika. Princip je bio jasan: većina republika zadržala je svoje povijesne trobojnice, ali uz obavezan dodatak crvene petokrake.

Socijalistička Republika Hrvatska

Zastava SR Hrvatske bila je tradicionalna hrvatska trobojnica - crven, bijeli i plavi - s crvenom petokrakom zvijezdom obrubljenom zlatnom bojom u sredini. Time se zadržao povijesni kontinuitet nacionalnih boja, dok je zvijezda označavala socijalistički karakter republike unutar jugoslavenske federacije.

Socijalistička Republika Slovenija

Slovenci su također koristili svoju povijesnu trobojnicu - bijelu, plavu i crvenu - s petokrakom u sredini. Iako se boje poklapaju s panslavenskima, one izvorno potječu iz grba povijesne pokrajine Kranjske iz 19. stoljeća (bijeli štit, plavi orao s crvenim pandžama).

Socijalistička Republika Srbija i Socijalistička Republika Crna Gora

Zastave SR Srbije i SR Crne Gore bile su identične. Obje su koristile crveno-plavo-bijelu trobojnicu, koja predstavlja tradicionalne nacionalne boje i Srba i Crnogoraca. Kao i kod ostalih, u sredini se nalazila zlatno obrubljena crvena zvijezda kao simbol pripadnosti socijalističkom poretku.

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Zbog svoje izražene multietničnosti, SR Bosna i Hercegovina imala je potpuno drugačiji dizajn zastave kako se ne bi favorizirali simboli ijednog konstitutivnog naroda. Zastava je bila potpuno crvena, što je simboliziralo radnički pokret i socijalističku revoluciju. U gornjem lijevom kutu nalazila se umanjena zastava SFR Jugoslavije, dodatno obrubljena zlatnom trakom, čime se isticala pripadnost federaciji.

Socijalistička Republika Makedonija

Poput BiH, i SR Makedonija imala je zastavu crvene podloge. Crvena boja ima snažnu simboliku u makedonskoj povijesti, predstavljajući borbu za slobodu. Na ovoj zastavi nije bila umanjena jugoslavenska zastava, već samo velika crvena petokraka sa zlatnim obrubom, smještena u gornji lijevi kut.

Početkom devedesetih i raspadom Jugoslavije, sve republičke zastave sa zvijezdom otišle su u povijest. Nove neovisne države usvojile su nove zastave, a prvi simbolički korak bio je upravo uklanjanje petokrake, čime se označio prekid s komunističkim nasljeđem.