Tvrtka King ICT je prošlu subotu, 15. listopada, održala konferenciju Change, prvu otvorenu tehničku konferenciju s naglaskom na razvoj enterprise softverskih rješenja. U konferencijskim prostorima zagrebačke tvornice čokolade Kraš okupilo se nešto više od 330 sudionika i sudionica iz ICT sektora iz Hrvatske i regije željnih informacija o iskustvima stručnjaka o modernom bleeding-edge razvoju softvera za enterprise sustave.

Konferenciju Change otvorio je Plamenko Barišić, predsjednik uprave tvrtke King ICT:

«Želja za organizacijom konferencije ovakvog tipa postojala je već nekoliko godina. Prepoznajemo vrijednost svih lokalnih konferencija u svojim nastojanjima da prenesu znanje o specifičnim temama no ono što Change razlikuje od drugih konferencija je poticanje tema o razvoju poslovnog softvera u IT zajednici i razgovor o izazovima s kojima se svakodnevno susrećemo. Više od 500 ljudi je izrazilo svoj interes za sudjelovanje na konferenciji no nismo mogli ugostiti sve. Za naše organizatore ovo predstavlja pravi izazov sljedeće godine, a to je da ovo događanje organizacijski i tematski dignu na još višu razinu.»

Program konferencije započeo je uvodnim izlaganjem Nenada Bakića, poznatog investitora i poduzetnika. Iako je svoje predavanje posvetio više temama o društvenim promjenama, u svom izlaganju se osvrnuo na način na koji tehnologija može smanjiti jaz između svijeta i Hrvatske:

«Ako samo pogledamo turističke mogućnosti i infrastrukturni položaj vidjet ćemo da Hrvatska ima budućnost, a tehnološku zajednicu upravo vidim kao zajednicu koja može stvoriti pozitivan nagli rast. No iako je mentalni jaz između svijeta i Hrvatske sve dublji on je paradoksalno uzak za prijeći, a posebno u tehnologiji s današnjim pristupom informacijama. Tehnologija je zapravo u rukama sviju nas. Ako možemo smanjiti jaz u potrošačkim tehnologijama koje su nam sve prisutnije onda možemo i zatvoriti jaz u edukacijskoj tehnologiji tako da školama pružimo tehnologiju. Upravo je to glavni cilj Croatian Makers lige u koju je danas uključeno 8000 djece iz cijele Hrvatske te 320 škola i drugih edukacijskih organizacija kojima je podijeljeno 1800 robota. Naš cilj je pokazati osnovnoškolcima kako samostalno mogu proizvesti uspješne projekte, a STEM vidimo kao srž modernog obrazovnog kurikuluma.»

Konferenciju Change je ove godine obilježilo dvadesetak predavanja o mikroservisima, continuous delivery iskustvima i praksama, novostima o programskom jeziku Java 9 koji izlazi u ožujku sljedeće godine, podešavanju i nadgledanju performansi SQL baze podataka, GIS servisima, Xamarin projektu, agilnim metodologijama, JET toolkitu i mnogim drugima temama koje su, neovisno o tehnologiji, približile svakodnevne izazove u razvoju enterprise rješenja sa zajednicom inženjera te donijele novosti koje ih sve očekuju u narednim mjesecima.

Konferencija je službeno završila panel raspravom na temu Softver i društvo. Panelisti Nenad Bakić, Aleksander Radovan, voditelj .Net odjela tvrtke King ICT, Geertjan Wielenga, voditelj razvoja proizvoda tvrtke Oracle i Ivan Brezak Brkan, glavni urednik portala Netokracija, dotaknuli su teme o velikim promjenama u softverskoj industriji posljednjih godina.

«Promjene u tehnološkom svijetu ruše ustaljen način rada medija. Razvoj društvenih mreža neće izbrisati medije u potpunosti, ali će pod tim pritiskom izniknuti novi mediji prilagođeniji današnjoj potražnji za informacijama», izjavio je Ivan Brezak Brkan.

Žustra rasprava se vodila i o sveprisutnoj problematici nedostatka žena u IT sektoru kako u Hrvatskoj tako i u svijetu na što se nadovezao Geertjan Wielenga

«Smatram da je programerski svijet neprijateljski okrenut prema ženama i kako bi se postigao balans moramo mijenjati društvo.»

Situaciju na hrvatskim fakultetima je približio i profesor Aleksander Radovan:

«Kao profesor na visokim školama na kojima predajem primjećujem osjetno manji broj djevojaka koje upisuju tehničke smjerove i smatram da moramo već ranije krenuti s pozitivnom diskriminacijom.»

Na riječi Radovana se nadovezao i Nenad Bakić, «Kroz projekt STEM auto imali smo prilike vidjeti jednak interes dječaka i djevojčica za STEM, ali očito ih naš obrazovni sustav usmjerava više na humanističke znanosti. Iznimno je bitno koga gubimo u najnižim razredima i tu je prostor gdje moramo djelovati.»