Učenici koji odrastaju u suvremenom, digitalno povezanom svijetu sve su nezainteresiraniji za konvencionalne metode podučavanja, ali itekako dobro reagiraju kad im se ponudi da slažu robote, sustave za meteorologiju, programe za semafore ili neke druge sisteme primjenjive u svakodnevnom životu.

Hrvatsko školstvo "boluje" od brojnih problema, no sve je jača svijest o integriranom učenju, povezivanju teorije sa životnim znanjima te "oživljavanju" procesa učenja novim tehnologijama i individualnim pristupom. No uz zabavan pristup učenju, dobar obrazovni sustav učenicima i studentima morao bi omogućiti da na kraju školovanja brzo pronalaze posao, da su spremni na brze promjene te da mogu dobro živjeti od svojega posla.

O svemu tome razgovarat će sudionici najveće konferencije o obrazovanju "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" 12. listopada u Hrvatskoj obrtničkoj komori u Zagrebu. Među njima će biti i Nenad Bakić, osnivač projekta Croatian Makers, pomoću kojeg u sve više škola ulazi učenje o naprednim tehnologijama.

Najavite svoj dolazak ovdje

Tri stupa obrazovanja

"Umjesto bubanja informacija, pa čak i intenzivnog usvajanja znanja, suvremeni pristup učenju, i ujedno razvoju mladih ljudi, trebao bi se bazirati na tri stupa. Prvo, učenicima trebaju osnovne pismenosti, kao što su klasična i numerička pismenost, društvena pismenost, financijska i informatička pismenost.

Zatim, bitne su im vještine, među kojima je najbitnija vještina učenja, a zatim vještina rješavanja problema, kritičko razmišljanje, vještina komuniciraja i suradnje te tako dalje. Na to se nadograđuje treći stup, a to su osobine karaktera, kao što su upornost, kreativnost, vodstvo i tako dalje.

Ako kod đaka razvijemo ove kompetencije, pomogli smo im da budu ravnopravni građani 21. stoljeća puno više nego da smo ih napunili bilo kakvim znanjima, a da ne govorimo podacima, jer znanja danas jako brzo zastarijevaju", kaže Bakić dodajući kako je upravo projektom Croatian Makers pokrenuta "revolucija u školstvu" koja potiče digitalnu pismenost među djecom, ali i nastavnicima omogućuje da u svoj rad unesu nova znanja.

Tehnologija osnažuje

"Digitalna pismenost je ključna kompetencija, a ona je u u hrvatskim školama, zajedno s većinom STEM kompetencija, jako zanemarena. No ovim još više zahvaćamo druge slojeve, a to je kreativnost, upornost, vodstvo i kultura uspjeha. Osnažujemo nastavnike i djecu da se ne boje tehnologije, nego da uživaju u osnaživanju koje im ona pruža, a s obzirom na masovnost i dubinu našeg zahvata već imamo i sistemski utjecaj", ističe Nenad Bakić najveće koristi rada s mikroračunalima.

Ovaj, ali i projekti poput e-škola ove su jeseni dobili otvorenu potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja. A je li bolji put nadogradnja sustava takvim inicijativama ili njihovo integriranje u sustav kao dio nacionalnog kurikuluma izložit će sudionici na obrazovnoj konferenciji 24sata i partnera.

"Treba kombinirati. Većina naših aktivnosti je nadogradnja ili kompenzacija sustava, ali s ovim najvećim projektom do sada išli smo u partnerstvu s Ministarstvom, u kojem imamo sjajnog partnera, te čak i proizvodimo sadržaje koji će se izvoditi u okviru postojećeg kurikula.

Time ujedno pokazujemo da škole i nastavnici ne moraju čekati 'čudo' kroz reformu kurikula, nego već i sad mogu svojim klijentima, a to su đaci i roditelji, pružiti više", ističe Bakić.

Partneri konferencije

Partneri konferencije su: Fakultet Organizacije i Informatike, Obrtnička komora Zagreb, e-student, Raiffeisen banka, Vipnet, HEP i INA. Konferencija 'Bolje obrazovanje, Bolja Hrvatska' okupit će neka od najvećih imena hrvatske znanosti i obrazovanja, kao i vodeće poduzetnike i poslodavce.