Mediteranska sabljarka, riba koju naši stari po jadranskoj obali pamte kao iglun, pred potpunim je kolapsom, priopćila je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF. Mediteranska sabljarka je vrlo vrijedna vrsta za mnoge zemlje Sredozemlja. Od ukupnog izlova, ribarske flote iz EU-a love čak 75 posto, prvenstveno ribari iz Italije, Španjolske i Grčke. Ta riba je za Hrvatsku važna kao dio turističke ponude, mada, ovom stopom izlova pitanje je koliko će i to potrajati. " U posljednjih 20 godina ulov sabljarke smanjen je za 50 posto. Previše nedorasle ribe koja još nije spolno sazrela ulovi se prije nego što se stigne reproducirati i tako osigurati opstanak vrste.

Krupni biznis Svaka peta riba koju vam prodaju je "lažna"

Ne možemo si priuštiti da se odgode akcije za održivo upravljane sabljarkom i ponoviti istu grešku koja je nedavno dovela tunu na rub kolapsa", napisao je direktor WWF-a za Sredozemlje Giuseppe Di Carlo u dopisu hrvatskim medijima. Iglun može narasti do četiri metra duljine i 150 kilograma. Na Hvaru su 1992. ulovljeni primjerci duljine od 2,5 i 3 metara, teški do 110 kilograma. U svjetlu ovako alarmantnog priopćenja WWF-a, nevjerojatno je da se u Hrvatskoj mogu naći i sasvim ozbiljni tekstovi o tome da se u kulinarstvu više cijene manji primjerci, do samo pet kilograma težine. Prema podacima Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna, ukupna težina svih jedinki u stoku koje su sposobne za reprodukciju, čak je 88 posto niža od razine koja se smatra sigurnom za održavanje populacije sabljarki iz Mediterana.

Također, ulov ribe dvostruko je veći nego što bi trebao biti, a čak 70 posto ulovljene ribe čini ona nedorasla, mlađa od 3 godine. Što se tiče plavorepe tune, koju je čovjek uspio otjerati na sam rub istrebljenja, WWF ističe da se njena populacija polako oporavlja zahvaljujući mjerama za njeno očuvanje. Na isto sad, uoči sastanka 48 ribarskih nacija u portugalskoj Vilamouri od 14. do 21. studenog, WWF poziva kako bi se spasio i iglun. WWF je zabrinut i za opstanak morskih pasa, a posebno dvije vrste osjetljive na prelov: modrulja (Prionace glauca) i kučka (Isurus oxyrinchus). Riječ je o vrstama koje su, osim kao dio prirodnog lanca, važne ljudima i kao dio tradicije, navodi WWF, čiji bi nestanak iz mora, tako i Jadrana, bio nenadoknadiv.