Područje Amazonske prašume i danas je relativno neistraženo, a znanstvenici su desetljećima bili uvjereni kako su područja dalje od Amazone i njezinih velikih pritoka bila gotovo potpuno nenaseljena tijekom povijesti. Posljednja istraživanja pokazuju kako su bili u krivu.

Arheolozi su otkrili dokaze koji sugeriraju kako su podalje od rijeke bile stotine sela naizgled razbacanih po prašumi, a tamo su živjeli članovi različitih plemena koja su govorila različitim jezicima te utjecala na okoliš - od obrade zemlje do rušenja stabala, ovisno o dobu godine.

Arheolozi sa sveučilišta u Exeteru pronašli su ostatke ograđenih sela i misteriozne geoglife kružnih ili heksagonalnih oblika. Znanstvenicima i dalje nije jasno čemu su te strukture služile, i čini se kako u njima nitko nije živio već su, čini se, bili ceremonijalne prirode.

IZNENAĐENJE Uništili su ih u rijekama krvi, no oni su još ovdje među nama

Ostaci sela okriveni su na području Brazila. i saveznoj državi Mato Grosso. Prema analizama ugljena i keramici zaključili su kako je potez od 1.800 kilometara po južnoj Amazoniji kontinuirano bio naseljen od 1250 do 1500, te da je u isto vrijeme postojalo 1.000 do 1.500 sela.

"Postoji uvriježeno mišljenje kako je Amazona nedirnuti krajolik u kojem žive raspršena, nomadska društva. Neke su populacije živjele dalje od toka rijeka, veća su no što smi prije mislili, a ostavili su i veliki otisak na okolišu kojeg vidimo i danas. Amazona je od središnje važnosti za regulaciju klime Zemlje, i što više naučimo o njezinoj povijesti lakše ćemo brinuti o njezinoj budućnosti", kaže dr. Jonas Gregorio de Souza sa odsjeka za arheologiju na sveučilištu Exeter.