Arktik nestaje, a to znači poplave u dolini Neretve
Praktično više nema šanse da spasimo Arktik od potpunog otapanja tijekom ovog stoljeća, a mnogi još uvijek ne razumiju koliko je to katastrofalno po planet, po čovječanstvo... "Cilj od globalnog zatopljenja do 2°C može se ispostaviti kao nedovoljan da spriječi potpuno otapanje Arktika", zaključili su James Screen i Daniel Williamson sa Sveučilišta u Exeteru za Nature Climate Change.
Za čovjeka to znači još brže i gore zagrijavanje Zemlje jer neće postojati bijeli pokrov na sjeveru koji odbija Sunčevo zračenje, a to onda znači još gore oluje, temperaturni ekstremi, suše, poplave, bolesti, skupa hrana zbog loših uroda... Sasvim otopljen Arktik znači i još veći i brži rast razine mora, direktnu prijetnju mjestima poput Venecije, Bangladeša, Nizozemske, ušća Neretve...
Otopljen toliki led znači i užasan udarac na Golfsku struju, jer će se ogromne količine hladne vode slijevati u ocean i usporavati morsku struju koja Europu klimatski čini onakvom kakvu poznajemo, u kojoj smo razvili civilizaciju. A tek utapanje polarnih medvjeda, uništenje milijuna četvornih kilometara staništa tolikih ptica i morskih polarnih sisavaca... Sve zbog toga što niti 2°C, lako moguće, neće biti dovoljno za sprečavanje uništenja cijelog jednog Zemljinog pola.
Riječ je, inače, o cilju oko kojeg su se u Parizu 2015. složile skoro sve nacije svijeta, dogovarajući borbu protiv klimatskih promjena. Pritom je nekoliko zemalja, predvođenih u pravilu pacifičkim mikronacijama poput Tuvalua, tražilo da se kao granica odredi zatopljenje od 1,5°C u odnosu na predindustrijsko doba.
Naravno da je riječ o kontroliranju štete, ali je isto tako i riječ o granicama zatopljenja atmosfere Zemlje uslijed zagađenja stakleničkim plinovima, prvenstveno ugljičnim dioksidom, za koja se čovječanstvo nada bi moglo biti dovoljno da promjene u klimi ne budu takve da se više ne mogu popraviti prestankom ili barem smanjenjem zagađenja. Tuvalu, primjerice, već danas trpi direktne štete od rasta razine mora. Njegova obalna područja poplavljuju, zemlja gubi teritorij, prijeti joj da nestane.
Nestat će i Maledivi. Zbog 2°C i otapanja Arktika vrlo je izvjesno da će nestati dolina Neretve sve do duboko unutar BiH. Ili recimo Ravni kotari. 2°C je cilj oko kojega su se zemlje jedva uspjele dogovoriti. Oko 1,5°C nisu se mogle dogovoriti uopće i to je ostao cilj u sferi, doslovno, lijepih želja. Sve zato što se nacionalne industrije strahuju odreći fosilnih goriva u strahu da će im to gospodarski naštetiti.
Međutim, posljednjih godina se pokazuje da upravo obnovljivi, čisti izvori energije i sva ona industrija koja se na to nadograđuje, donose i gospodarski rast i radna mjesta i profit, što sve ne. Za 2°C znanstvenici Screen i Williamson procjenjuju da Arktiku prijeti 39 posto šansi da izgubi sav led jednog ljeta u skoroj budućnosti. Procjenjuju i to da danas čovječanstvo grabi prema zatopljenju od čak 3°C do kraja stoljeća, što bi našoj djeci i unucima imalo značiti klimatski holokaust.
Već godinama svijet bilježi svake godine sve nove i nove i zimske i ljetne minimume leda na Arktiku. "U manje od 40 godina ledeni pokrov Arktika skoro da smo prepolovili. Sadašnjim trendovima on će nestati za još 40 godina", kazao je za Guardian Tor Eldevik iz Bjerknes centra za klimatska istraživanja Sveučilišta u Bergenu.
Pritom se niti ne stigne u medijima istaknuti da se led na Arktiku istodobno i užasno stanjio, zbog čega se otapa se brže, ali se zato kratkovidne nacionalne izolacionističke politike uredno raduju "novim plovnim putovima" i "novim dostupnim podmorskim nalazištima plina i nafte" uslijed otapanja leda.
Na sve to nadovezao se još i Donald Trump kao predsjednik, čovjek koji je u kampanji 2016. obećao da će otkazati američki potpis na Sporazum iz Pariza, čovjek koji praktično priprema ukidanje NASA-inog klimatskog programa, čovjek koji je doslovno izbrisao klimatske promjene sa web-stranice američkog predsjednika i još mnogo drugog.