Neustrašivi istraživač, zaljubljenik u prirodu i divljinu Sir David Attenborough danas slavi svoj 92. rođendan. Za njega će reći kako je rekorder u povijesti čovječanstva po broju putovanja, i kilometara koje je prešao. Sam će pak reći kako mu je želja da je svijet barem dva puta veći, a da pola njega čine neotkrivena područja koja bi mogao istraživati. 

Svoju ljubav prema istraživanju životinja i prirode pokazivao je još od najranije dobi, a pravi poticaj za nastavak rada dobio je u sedmoj godini od Jacquette Hawkes, arheologinje, koja se divila njegovom 'muzeju'. Osim prikupljanja fosila, kamenja i sličnih prirodnih ostataka većinu svog vremena provodio je i u podrumu sveučilišta čitajući. 1945. godine upisao je studij geologije i zoologije na Cambridgeu. Studiji je prekinuo zbog poziva za vojsku, pa je tako dvije godine proveo u britanskoj mornarici. 

Nakon vojne službe odlučio se okušati na radiju BBC, no posao nije dobio. Ubrzo je dobio ponudu za rad na televiziji što mu je, kao i većini Britanaca u to vrijeme 50-ih godina prošlog stoljeća, bilo pomalo neobično. Ni on, kao ni većina Britanaca u to vrijeme, nisu imali televizor pa je i takav posao bio u najmanju ruku, veliki izazov. 

U početku nije bio ispred kamera, zbog, kako su mu rekli, prevelikih zuba. No ostao je raditi na kviz projektima kao što je bio Animal, Vegetable i slično. Samo nekoliko godina nakon toga 1954. godine pokrenuo je projekt koji ga je proslavio - Zoo Quest.

Bila je to serija dokumentaraca o prirodi i prva takva na BBC-u. Tema su joj bile životinje koje se mogu pronaći u zoološkom vrtu, pa je tako Attenborough sa zaposlenicima londonskog zoološkog vrta putovao u tropske zemlje u kojima su pronalazili nove buduće stanovnike londonskog zoološkog vrta. Iako je zapravo bila riječ o nekoj vrsti lova za životinjom, novim primjerkom, serijal je tada po prvi puta prikazivao prirodne posebnosti svake zemlje i tako omogućio gledateljima da u to vrijeme upoznaju ljepote raznolikog planeta.

Većina Britanaca upamtila ga je upravo po tom popularnom serijalu, koji se prikazivao nešto manje od deset godina. 60-ih godina pokušao je završiti studiji no stalno se vraćao BBC-u. Svoju ljubav prema putovanjima i istraživanju nije htio napustiti. S posebnom lakoćom prezentirao je sadržaj, na svima razumljiv i zabavan način. Krajem 70-ih godina prošlog stoljeća započelo je snimanje na serijalu Life on Earth, a nakon velikog uspjeha tog dokumentarca uslijedio je novi The Living Planet.

Kad su ga pitali zašto se toliko strastveno bavi životinjama i prirodom rekao je kako je "opijen životinjama".

U njegovoj 60-godišnjoj karijeri popis dokumentaraca na kojima radio gotovo je dugačak kao i popis zemalja koje je posjetio. Spomenimo The Blue Planet s početka 2000. godine, te najveći 'prirodni' televizijski dokumentarac Planet Earth koji se počeo  snimati 2006. godine. 

U trenucima velike tuge, kada gledate dubok u sebe, shvatite kako niste besmrtni, niste bog, dio ste prirode i to tada prihvatite.

Njegov posljednji projekt na kojem je radio kao prezenter bio je Blue Planet II 2017. godine. U povijesti Velike Britanije ostat će upisan kao televizijski show s najvećom gledanosti, pa je tako ovaj je dokumentarac pogledalo više od 14 milijuna ljudi. 

Njegov dugotrajan i znanstveni rad osigurali su mu niz počasnih diploma, njih čak 32 (što je više nego bilo tko drugi). Među njima je i počasni doktorat na Cambridgeu i Oxfordu. Britanci ga smatraju svojim nacionalnim blagom, a titulu Sir nosi od 1985. godine. 

Najstarija je osoba koja je ikad posjetila Sjeverni pol, a ono što ga posebno veseli je više od 15 vrsta biljaka i životinja koje su, njemu u čast, nazvane njegovim imenom. 

Diljem svijeta poznat je po svom britkom humoru i zanimljivom prikazu prirode i životinja koje nas okružuju. Za sebe će reći kako je sretniji od svog djeda koji se tijekom cijelog svog života nije maknuo više od nekoliko kilometara od mjesta gdje je rođen.

Tijekom njegovih istraživanja u mnogo sitiacija našao se u neposrednoj opasnosti, no kako sam kaže "nije to bilo ništa strašno". 

Nije se volio sunčati, a nije volio ni vožnju. "Nikada nisam imao automobil. I mogao bi vam reći da je to zbog onečišćenja okolišna, no prava istina je da mrzim vožnju. 

Ne mislim da ćemo izumrijeti. Jako smo pametni i snalažljivi.

Iako je mrzio vožnju automobilo, uživao je u vožnji brod. Stoga ne čudi što su Britanci odlučili svoj jedan istraživački brod 2016. godine nazvati upravo po nemu. On će unatoč svojim starijim godinama i manjim zdravstevnim problemima s istraživanjem nastaviti i dalje. Trenutačno uživa u 'mirovini' i sporijem načinu života. A svima nama savjetuje da životinjama pristupamo s ljubavlju i poštovanjem.

"Postoji četiri milijuna različitih vrsta životinja i biljaka na svijetu. To je zapravo četiri milijuna rješenja pitanja preživljavanja".