HIV, od posljedica ove zaraze u svijetu je tijekom 2017. poumiralo skoro milijun ljudi, procjenjuje se njih 940.000. Od malarije godišnje umre nešto više od milijun ljudi. Od tuberkuloze 1,7 milijuna. I zbog tehnološkog razvoja i zbog gomilanja bogatstva, čovječanstvo, globalno gledajući, ima sve što je potrebno da pronaći cjepiva protiv ta tri glavna uzročnika umiranja po siromašnom dijelu svijeta.

Zdravstveni sustav Ospice, kuga, ebola... Hrvatska se štiti sve slabije

Za mnoge od tih bolesti – HIV, malarija, TBC, lepra, razne diareje... – postoje više ili manje uspješni lijekovi, ako već ne oni koji udaraju na uzročnika, onda takvi koji ljudima siptomatski pomažu da ozdrave ili prežive. Cjepiva i krajnje efikasni lijekovi praktično su iza ugla, a ipak najnovija studija što je objavljuje Gates Open Research upozorava da medicina za niti HIV niti TBC niti malarija neće u dogledno vrijeme pronaći cjepivo, osim ako bi se krenulo s puno većim ulaganjem novca u istraživanja.

Istraživanje 15 znanstvenika, što ga je financirala Zaklada Billa i Melinde Gates, otkriva da bi za pronalaženje terapija koje bi predstavljale praktično rješenje za te bolesti (pritom se misli i na bolest spavanja, hepatitis C, denga groznicu i sl.) do 2030., bilo potrebno 9 milijardi dolara. Sada se izdvajanja za istraživanja – iz budžeta nacionalnih vlada, privantih donacija i iz farmakoloških kompanija – svode na tri milijarde.

U narednih pet godina za najkritičnije lijekove koji nedostaju, a koje bi trebalo pronaći, procjenjuje se da nedostaje između 1,5 i 2,8 milijardi dolara. I dok bi čovjek očekivao da se izdvajanja za takva istraživanja povećavaju, bilo zato što je često riječ o jeftinim lijekovima, bilo zato što su i vlade i zaklade i tvrtke od 2000. do izbijanja krize povećavali svoja izdvajanja, bilo zato što je očito da epidemije i smrt dovode do ekonomske i političke nestabilnosti, od 2009. izdvajanja padaju.

Izuzetak je ebola, i to od onog trenutka kad je zakucala na vrata Zapada, kad je kriza sa širenjem tog virusa iz Afrike umalo prešla prag da se netko zarazio u nekoj od bogatih zemalja svijeta. Aktualno istraživanje je vrlo pesimistično, ali je realno uz sadašnja kretanja. Pokazuju to i brojke s terena. HIV je danas donekle suzbijen ili se suzbija. Broj umrlih u prošloj godini za čak 52 posto je manji od 2004., godine u kojoj je smrtnost od HIV-a bila najveća, te je 34 posto manji od broja umrlih 2010.

Cilj WHO-a do 2020. godine je smanjiti broj umrlih na 500.000 ili manje, a to teško da će se uspjeti ovim ritmom suzbijanja bolesti i nabavke terapije za oboljele po siromašnim zemljama. Slika malarije u svijetu danas je, pak, takva da ubije jedno dijete svakih 30 sekundi ili 3000 dnevno. Jeftini postojeći lijekovi sve su manje učinkoviti, sojevi su postali otporni u oko 70 posto slučajeva, a bolji lijekovi su oko 10 puta skuplji od onih jeftinijih.

40 posto čovječanstva živi u područjima s malarijom, godišnje se zarazi između 300 i 600 milijuna, mnogi imaju posljedice ako i prežive, posebno djeca, sveukupno, samo malarija otkida Africi čak 1,3 posto BDP-a. Općenito, najstabilniji izvor financiranja istraživanja lijekova protiv bolesti od kojih obolijevaju i umiru najviše siromašni, razne su filantropske zaklade i humanitarne organizacije.

15/50 top ideja Rezistentnost na antibiotike je najgora pošast modernog doba

Slijede vlade, a najgore je stanje s korporativnim istraživanjima. Točno to navela je studija iz prošle godine u PLOS Biology, da su istraživanja bolesti od kojih obolijevaju siromašni puno rjeđa i sporija od onih protiv tegoba od kojih pate bogatiji. Tada se prvo desetljeće 21. stoljeća izrijekom nazvalo „desetljećem svjetskog zdravlja“. Tema inače nije nova, čak niti za mainstream medije, koji u najblažem slučaju raspravljaju je li posao farmakoloških kompanija isključivo biznis i profit ili imaju i više odgovornosti prema dobrobiti čovječanstva.