Planet se približava paklenim temperaturama koje se mogu usporediti s iznimno toplim periodom, drevnim toplinskim valovima koji su pogodili Zemlju prije 50 milijuna godina, piše Daily Mail.

Znanstvenici kažu kao bi temperature u prosjeku mogle biti 14 Celzijusa više nego sad te upozoravaju kako bi se povijest mogla ponoviti.

Efekt zagrijavanja

Gomilanje ugljik dioksida u atmosferi na umjetan način replicira ono što se prirodno dogodilo tijekom eocena, što će uzrokovati velik porast temperatura do 2100. godine, upozoravaju.

Do tog su zaključka došli znanstvenici sa Sveučilišta Michigan te Sveučilišta Arizona, koji su napravili moderan klimatski model koji simulira razdoblje ranog eocena, a svoja su zapažanja objavili u časopisu Science Advances.

Istraživači vjeruju kako je za efekt zagrijavanja najzaslužnija velika emisija ispušnih plinova i efekt staklenika.

Je li izvedivo? 'Ledene bebe' hladit će Arktik i usporiti otapanje

- Iznenadilo nas je koliko se klimatska osjetljivost povećala sukladno s povećanim razinama ugljik dioksida. Ovo je saznanje zastrašujuće i vodi nas ponavljaju eocena - rekao je vođa studije, dr. Jiang Zhu.

Eocen i posljedice

Na samom početku eocena, planet se ugrijao tijekom jednog od najbržih (u geološkom smislu) i najekstremnijih globalnih zatopljenja u geološkoj povijesti, zvanom Paleocensko-eocenski termalni maksimum ili Inicijalni eocenski termalni maksimum (PETM ili IETM). 

To je bila epizoda brzog i intenzivnog zatopljenja (do 7 °C na visokim geografskim širinama) koja je trajala manje od 100,000 godina. Termalni maksimum je uzrokovao vidljivo masovno izumiranje koje dijeli eocensku faunu od paleocenskih ekosistema.

Brzo pomicanje Zemljino magnetno polje luduje, ne zna se zašto

Eocenska globalna klima bila je možda najhomogenija u kenozoiku; temperaturni gradijent od ekvatora do polova iznosio je samo polovicu današnjeg, a duboke oceanske struje bile su neobično tople u usporedbi s današnjima.

Polarne regije su bile toplije nego danas, tako da su se šume vezane uz umjerenu ili toplu klimu širile do polova. Također su bile mnogo vlažnije nego danas. Polarna područja su vjerojatno imala klimu sličnu Pacifičkom Sjeverozapadu današnjeg SAD-a. Tropska klima se na sjeveru prostirala sve do 45 stupnjeva geografske širine od ekvatora.

Klima je ostala topla kroz ostatak eocena, iako je sporo globalno zahlađenje, koje je konačno dovelo do pleistocen glacijacije, počelo pred kraj epohe kada su se oceanske struje oko Antarktike počele hladiti.