Od male djece koja skakuću na najnovije pop hitove, do djedova koji se prisjećaju omiljenih pjesama iz svoje mladosti, slušanje glazbe može potaknuti niz emocija u bilo kojoj dobi.

Znanstvenici su oduvijek znali od kolikog je značaja utjecaj glazbe na raspoloženje, te su povremeno čak i koristili pjesme poput 'Bizzare Love Triangle' od New Ordera ili 'Nothing Compares 2 U' od Sinead O'Connor kako bi potakli uzbuđenje ili tugu kod ispitanika tijekom psiholoških istraživanja.

No zašto određene kombinacije zvukova uopće utječu tako jako na naše osjećaje? Kako mozak glazbu pretvara u emocije?

U pokušaju pronalaska odgovora na ovo pitanje, nizozemski neuroznanstvenik Jacob Jolij odlučio se koncentrirati samo na jednu vrstu pjesama: one od kojih se dobro osjećamo.

Osmislio je matematičku formulu koja opisuje anatomiju tih pjesama, kako bi zatim mogao istražiti zašto se, slušajući njih, osjećamo tako toplo i ugodno iznutra. 

Koristeći bazu podataka koja je sadržala 126 najpopularnijih pjesama odgovornih za dobro raspoloženje, iz posljednjih 50-ak godina, Jolij je koristio statističke metode kako bi pronašao koje karakteristike ovih pjesama su odgovorne za njihove dobre vibracije.

"Proučio sam znanstvenu literaturu, tragajući za odgovorom na pitanje što nas navodi da se osjećamo dobro, i otkrio sam da su to prije svega ritam i visina tona. I tako sam prošao kroz sve rezultate i note svih pjesama, pregledavajući sve osim teksta.

Nakon toga sam pokušao uglaviti rezultate u regresijski model, matematičku metodu, kako bih vidio koje se pjesme prema njemu mogu prozvati odgovornima za pozitivno raspoloženje", opisuje Jolij.

Potraga za savršenom pjesmom...

Inače, njegovo istraživanje je naručio britanski proizvođač potrošačke elektronike, Albe, koji je ispitao 2.013 odraslih osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu koriste li glazbu kako bi si popravili raspoloženje i koje pjesme, iz nekoliko desetljeća, preferiraju za postizanje tog cilja. 

Kako bi rezultate postavili na stepenicu više, Alba je tragala za istraživačem koji bi se se mogao pozabaviti s bazom podataka i izumiti matematičku formulu za ultimativnu najbolju pjesmu za dobro raspoloženje. 

Jolijeva krajnja jednadžba FGI-ja (indeksa za dobro raspoloženje) uključivala je zbroj svih pozitivnih referenci u tekstu pjesme, brzine ritma u minuti i visine tonova. Što je indeks bio viši, to je bilo izglednije da će pjesma potaknuti dobro raspoloženje. 

"Na prvom mjestu, kao pjesma koja će potaknuti najpozitivnije osjećaje, našla se pjesma 'Don't Stop me Now' od Queena. Riječ je o malo bržoj pjesmi, viših tonova, koja ima vrlo pozitivan tekst. Ona je savršen primjer pjesme za bolje raspoloženje", kaže Jolij.

Doduše, čak i pri nedostatku teksta, pjesma može prenijeti brojne emocije (da, mislimo na klasičnu glazbu), iako još nije poznato zašto svaki glazbeni element utječe na čovjeka upravo tako kao što utječe. Naime, zna se i da glazba može indirektno utjecati na našu percepciju i ponašanje, ali nije poznato kako točno to čini.

Dokazano je samo da glazba može biti vrlo učinkovito sredstvo manipulacije, a da ne govorimo u kolikoj mjeri pojedinci vežu sjećanja uz određene pjesme.

Primjerice, mnogi se obično sjećaju prve pjesme na vlastitom vjenčanju, poznatih pjesama iz omiljenih filmova ili glazbenika s kojima su nas upoznali nama dragi ljudi.

A ako vas zanima, Washington Post je naveo cijelu Top 10 listu pjesama odgovornih za dobro raspoloženje, a sve što vi trebate učiniti je odlučititi koju ćete prvu poslušati: