Geni koje povezujemo sa bakterijama rezistentnim (otpornim) na antibiotike (superbugs) pronađeni su na Arktiku, jednom od najizoliranijih lokacija na svijetu. To odlično ilustrira širenje i prirodu sve ozbiljnijeg problema otpornosti na antibiotike.

Ti su geni prvi puta identificirani kod bolničkog pacijenta u Indiji 2007-8, a onda u otpadnim vodama u Delhiju 2010., vjerojatno izronivši iz kanalizacije, a sada su potvrđeni iz uzorka tla arhipelaga Svalbard između Norveške i Sjevernog pola, piše u radu kojeg je objavio Environment International časopis. Tamo su, možda, dospjeli preko ptica koje migriraju ili ljudskih posjetitelja, ali ljudski je utjecaj, piše The Guardian, minimalan.

Iako su geni, imenovani blaNDM-1, pronađeni nisu identificirane same bakterije. Geni mogu dati bakterijsku rezistenciju na karbapeneme, vrstu antibiotika koji su posljednji izbor za liječenje ljudskih bolesti.

Otpornost na antibiotike mogla bi biti "globalna apokalipsa", kaže liječnica i znanstvenica Sally Davies, a prošli je tjedan britanski ministar zdravstva Matt Hancock rekao kako je to veća prijetnja od promjene klime ili rata. Obične bi i rutinske operacije i zahvati mogli postati smrtonosni, a bolesti koje su smrtonosne i brzo se šire mogle bi ostati bez zadnjeg "zida obrane", medicinski nas vratiti u srednji vijek. 

OPASNOST Dva puta razmislite prije nego skočite u hotelski bazen

Za studiju, DNK je ekstrahiran iz 40 primjeraka tla sa osam lokacija, a sveukupno je pronađeno 131 rezistentni gen. Gen blaNDM-1 pronađen je u više od 60 posto primjeraka.

Otkriće tako "daleko od civiliziranog" svijeta demonstrira kako veliku ulogu igra loša sanitacija, kaže David Graham, profesor ekosustava i inženjer sa Sveučilišta Newcastle, koji je vodio tim znanstvenika.

"Svi su koncentrirani samo na pretjerano korištenje antibiotika, ali ovo istraživanje pokazuje kako postoje drugi načini kako se rezistentnost može širiti", kaže i pojašnjava.

"Ono što su ljudi napravili kroz pretjerano korištenje antibiotika jest da su ubrzali evoluciju bakterija, i stvorili rezistentne sojeve koji prije nisu postojali", kaže. Loša sanitacija, dodaje, je plodno tlo za rast i razvoj takvih bakterija.

Istraživanje pokazuje kako se o problemu mora početi raspravljati globalno.

"Ovdje nema lokalnog razmišljanja, to ne čini ništa, moramo razmišljati globalno. To će, prije ili kasnije, prerasti i u politički problem", kaže.

Bogate zemlje i bogatije stanovništvo zemalja u razvoju koji se osjećaju sasvim izolirano od najsiromašnijih će i dalje pasti žrtvama istim bakterijama jer one ne biraju, a brzo se i uspješno šire.

Helen Hamilton, analitičarka pri WaterAid, kaže: "Ne možemo se baviti porastom antimikrobijalne rezistentnosti bez da se fokusiramo na vodu, sanitaciju, higijenu, te prevenciju infekcija. U današnjem globaliziranom svijetu, ovakav problem neće zaustaviti fiktivne granice između država".

KATASTROFA Ebola se u Kongu širi sa sela na grad, biti će ju teško zaustaviti

Kaže kako je ključ u tome da se bolja sanitacija dovede u najsiromašnije zemlje, posebno u bolnice. To direktno doprinosi rastu rezistentnih infekcija.

"Ovo je tiha kriza kojom se moramo početi baviti. Svi moraju imati čistu vodu, uredne toalete, i sapun te vodu za pranje ruku. Prevencija je prvi korak u usporavanju antimikrobne rezistentnosti i poboljšanja zdravlja globalno". 

Takve super-rezistentne bakterije ubiju oko 2000 ljudi godišnje u Velikoj Britaniji, a utječe na zdravlje još 53.000 osoba. Prošli je tjedan vlada odlučila kako će se smanjiti korištenje antibiotika za 15 posto u sljedećih pet godina.

Jedna će od inicijativa biti i potaknuti farmaceute da investiraju u razvoj novih vrsta antibiotika jer bi rezistentnost do 2050. mogla života koštati 10 milijuna ljudi ako se nešto radikalno ne promijeni.