Golema kornjača krije tajnu lijeka za rak

wikipedia
Zadnji od svoje vrste, golema galapagoška kornjača danas svojim DNK doprinosi znanosti više no što smo mogli pretpostaviti
Vidi originalni članak

Genetska analiza DNK Lonesome Georgea ("usamljenog Georgea"), ili galapagoške kornjače koja je doživjela najstariju dob, skupa s drugim analizama gena iste vrste (koja može živjeti oko 100 godina) pokazuje kako imaju čitav broj genetskih varijabli i varijanti povezanih s "popravkom" DNK, imunološkim reagiranjem, supresijom raka i druge karakteristike koje drugi kralježnjaci nemaju.

Njegova je vrsta, piše Science Daily, možda umrla s njime 2012. godine, ali on i ostaci drugih golemih kornjača i dalje znanstvenicima otkrivaju tajne te vrste te zašto su mogli živjeti tako jako dugo. U istraživanju sudjeluju Yale sveučilište, sveučilište Oviedo iz Španjolske te Galapagos Conservancy i Galapagos nacionalni park.

Rezultati analize objavljeni su u znanstvenom magazinu Nature Ecology & Evolution.

"Lonesome George nas iz smrti uči o životu", kaže Adalgisa "Gisella" Caccone, istraživačica sa Yalea i jedna od autorica istraživanja. 

Upravo je ona 2010. počela sekvencirati njegov gen, posljednje jedinke vrste formalnog naziva Chelonoidis abingdonii, kako bi istražila evoluciju kornjača na Galapagosu. Carlos Lopez-Otin iz Ovieda u Španjolskoj analizirao je podatke kako bi vidio koje i kakve genetske varijable omogućuju takvu dugovječnost.

"Do sada smo locirali devet oznaka starenja, a nakon istraživanja 500 gena prema toj klasifikaciji, našli smo vrlo interesantne varijante koje potencijalno utječu na šest od tih devet karakteristika kod golemih kornjača, što otvara nova vrata u istraživanju starenja i kod ljudi", kaže Lopez-Otin.

Goleme kornjače i ljudi dijele preko 90 posto DNK, a profesor Beheregaray, jedan od ko-autora istraživanja, kaže da upravo razlike čine usporedbu interesantnom.

"Neki od tih gena nisu duplicirani kod ljudi, ali jesu kod kornjača, neki imaju čak tri kopije nekog gena", kaže i navodi kako "znamo da dupliciranje gena utječe na funkciju tih gena".

Nada je da će ih moći replicirati u laboratoriju.

"Možda je upravo u tim genima caka i tajna u njihovim dugotrajnim i vrlo zdravim životima", kaže Beheregaray

Goleme kornjače mogu oboljeti od raka, ali skupa s još nekim reptilima, imaju izrazito niske rate karcinoma bilo koje vrste.

"Na kraju dana rak je vezan uz probleme tijekom dijeljenja stanica. Kad se stanica dijeli, DNK eventualno napravi grešku, a goleme kornjače su na neki način "naučile" kako to spriječiti ili maksimalno umanjiti", kaže.

"I sada imamo listi potencijalnih gena koje moramo gledati dalje, i povezati s ljudima", objašnjava.

No, iako je rad definitivno važan za čovjeka pomoći će i zaštiti golemih kornjača.

Šest je vrsta kritično ugroženo, tri je ugroženo, tri ranjivo, a jedna, možda čak i dvije vrste su izumrle. Tako je i veliki Lonesome George bio posljednji primjerak svoje vrste.

Posjeti Express